Na osnovu trenutnih preliminarnih rezultata koje je objavila Centralna izborna komisija BiH na svojoj zvaničnoj stranici koristeći se “Sainte-Laguë ” metodom proračuna u Brčko distriktu BiH stanje je sljedeće kao na grafičkom prikazu.
Stranka Demokratske akcije – SDA kako stvari trenutno stoje po preliminarnim rezultatima Centralne Izborne komisije BiH osvojila je 5. mandata, dok je SNSD izgubio jedan mandat i time ostao na samo 4. mandata. S druge strane Socijalistička partija – SP–DNS-PUP osvojili su 3. mandata dok je Ujedinjena Srpska – US osvojila 2. mandata kao i HDZ koji je osvojio također 2. mandata.
SBB je osvojio sigurna 2. zastupnička mandata kao i PDP također 2. mandata. NiP je osvoji sigurna 2. zastupnička mandata a Naša Stranka također trenutno ima 2. mandata. SDP je također došao trenutno do 2. zastupnička mandata.
SDS je osvojio 2. mandata dok je Stranka za BiH -SBIH osvojila samo 1. mandat kao i KOALICIJA HSS – BRAĆA RADIĆ – HDZ 1990 osvojili su 1. mandat. Demokratska fronta nije uspjela preći prvi prag prema tome ostali su bez zastupničkog mandata u Skupštini BD BIH.
Nacionalne manjine zakonski imaju sigurna 2. zastupnička mandata. Od nacionalnih manjina Alija Denjagić nezavisni kandidat ispred Turske nacionalne manjine dobio je najviše glasova. No s obzirom na to da je Alija Denjagić, 16.10.2024. godine uhapšen u akciji Policije BD BIH kodnog naziva “KUPAC” gdje se sumnjiči da je zajedno sa Admirom Ramić i još nekoliko osoba kupovao glasove kako bi dobio zastupnički mandat. Alija Denjagić i Admira Ramić trenutno se nalaze u pritvoru te se uskoro očekuje više informacija. No trenutno se ne zna stav Centralne izborne komisije BIH po pitanju Alije Denjagića i njegovog lišenja slobode zbog utjecaja na volju birača pretpostavlja se da će umjesto njega u zastupnički mandat dobiti gospođa Mjera Šečić nezavisni kandidat ispred Romske nacionalne manjine.
Treba napomenuti da Centralna Izborna komisija još uvijek nije unijela rezultate mobilnih timova,glasova u odsustvu, nepotvrđenih listića kao i glasove putem pošte. S obzirom na sve te okolnosti neke stvari će se vjerovatno i promijeniti a time stanje mandata.
Rastom broja glasova koji nisu unešeni u sistem CIK-a BiH stvari bi se mogle vrlo lahko promjeniti te je predikcija da bi SDA i SNSD mogli ostati sa po 4. mandata dok bi SDP i NAŠA STRANKA ostali sa po 2. mandata. U tom slučaju mnoge stvari bi se mogle promjeniti pa tako i interni potpisani sporazum Bošnjačkog bloka koji je SDA potpisala sa NiP-om i sa SDP-om. Prema tome Bošnjački blok bi mogao izgledati ovako: SBB 2 + NIP 2 + SDP 2 + NAŠA STRANKA 2 = 8
Šta je to “Sainte-Laguë metoda, gdje i kako se primjenjuje?
Sainte-Laguë metoda je matematička formula koja se koristi za raspodjelu mandata u izbornim sistemima proporcionalne zastupljenosti, poput parlamentarnih izbora. Ova metoda osigurava da raspodjela mandata između političkih stranaka bude proporcionalna broju glasova koje su dobile, ali donekle favorizuje manje stranke u odnosu na druge metode, poput D’Hondtove metode.
Ključne karakteristike Sainte-Laguë metode:
- Proporcionalna zastupljenost: Cilj ove metode je raspodijeliti mandate tako da odražavaju proporcionalnost glasova koje je svaka stranka dobila, ali daje malu prednost manjim strankama u odnosu na D’Hondtovu metodu.
- Divizorska formula: Mandati se raspodjeljuju na osnovu dijeljenja ukupnog broja glasova svake stranke nizom neparnih brojeva (1, 3, 5, 7, itd.).
Kako funkcionira (korak po korak):
- Ukupni glasovi stranaka: Prvo se izračuna ukupan broj glasova koje je svaka stranka dobila.
- Djelioci: Zatim se broj glasova svake stranke dijeli nizom djelilaca (1, 3, 5, 7, itd.). Ovo generira listu količnika.
- Rangiranje i dodjela mandata: Najveći količnici se rangiraju, i stranka s najvećim količnikom dobija prvi mandat, sljedeća stranka s najvećim količnikom dobija drugi mandat, i tako dalje dok se ne raspodijele svi mandati.
Primjer:
Pretpostavimo da je ukupno 100.000 glasova i da imamo 5 mandata te 3 stranke s ovim brojem glasova:
- Stranka A: 50.000 glasova
- Stranka B: 30.000 glasova
- Stranka C: 20.000 glasova
Koristeći Sainte-Laguë metodu, broj glasova svake stranke se dijeli nizom djelilaca (1, 3, 5, itd.).
| Stranka | Glasovi | 1. podjela | 2. podjela | 3. podjela |
| Stranka A | 50.000 | 50.000 | 16.667 | 10.000 |
| Stranka B | 30.000 | 30.000 | 10.000 | 6.000 |
| Stranka C | 20.000 | 20.000 | 6.667 | 4.000 |
- Prvi mandat ide Stranci A (najveći količnik: 50.000).
- Drugi mandat ide Stranci B (sljedeći najveći količnik: 30.000).
- Treći mandat ide Stranci C (sljedeći najveći količnik: 20.000).
- Četvrti mandat ide Stranci A (16.667).
- Peti mandat ide Stranci B (10.000).
Završna raspodjela mandata bi bila:
- Stranka A: 2 mandata
- Stranka B: 2 mandata
- Stranka C: 1 mandat
Poređenje s drugim metodama:
- D’Hondtova metoda (koja se koristi u mnogim zemljama) je druga popularna metoda za proporcionalnu zastupljenost, ali obično favorizuje veće stranke više nego Sainte-Laguë metoda.
- Modificirana Sainte-Laguë: Neke zemlje koriste modificiranu verziju ove metode, gdje je prvi djelilac 1.4 umjesto 1, što smanjuje prednost za vrlo male stranke.
Gdje se koristi:
Sainte-Laguë metoda se koristi u različitim zemljama, uključujući:
- Njemačku (za određene izbore)
- Novi Zeland (za parlamentarne izbore)
- Norvešku
- Švedsku
Ova metoda je posebno korisna kada se želi postići ravnoteža pravednosti između velikih i malih stranaka u proporcionalnom izbornom sistemu.
