Premijer Milojko Spajić rekao je da se prvi put od 2013. godine formira radna grupa za izradu Ugovora o pristupanju Evropskoj uniji.
Odluka EU da formira ad hoc radnu grupu znači da Crna Gora ulazi u završnu fazu pregovora – ali upravo onu koja je suštinski najzahtjevnija i najodlučnija. Ovo je za Portal RTCG izjavila Andrea Popović, izvršna direktorka Mreže za evropske politike MASTER. Napominje da je priprema pristupnog sporazuma proces, koji je tehnički i politički i zavisi isključivo od toga da li će pregovaračka poglavlja biti zatvorena na osnovu stvarnih, mjerljivih i održivih rezultata.
Ambasadori zemalja članica Evropske unije odobrili su na jučerašnjem sastanku formiranje ad hoc radnih grupa za izradu Pristupnog sporazuma sa Crnom Gorom, prenosi RTCG.
Premijer Milojko Spajić rekao je da se prvi put od 2013. godine formira radna grupa za izradu Ugovora o pristupanju Evropskoj uniji.
“Zahvalni smo Komitetu stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER) koji je odobrio formiranje radne grupe, kao i Kipru, predsjedavajućem EU, na efikasnom djelovanju i afirmaciji procesa proširenja u skladu sa njegovim zaslugama”, rekao je Spajić.
Popović u izjavi za naš portal navodi da nije ključno pitanje brzina, već da li je država zaista prešla na primenu evropskih pravila u praksi.
„Zato je ova odluka važna, ali otkriva i suštinu procesa: tu se završava prostor za simuliranje pregovora, potrebno je usvojiti zakon sa njegovom punom primjenom, dokaz da institucije funkcionišu samostalno, da pravosuđe odlučuje bez političkog uticaja i da zakon važi za sve podjednako“, kaže Popović.
On ocjenjuje da za Crnu Goru formiranje ad hoc radne grupe znači da Evropska unija započinje završnu tehničku obradu procesa pristupanja – odnosno pripremu Sporazuma o pristupanju kroz pravnu sistematizaciju svega što je pregovarano po poglavljima.
“To u praksi znači definisanje konkretnih obaveza države članice: koji se dijelovi evropskog prava primjenjuju odmah, gdje su prelazni periodi, koji su mogući izuzeci, kako će izgledati finansijske obaveze i institucionalna uključenost u sistem EU od prvog dana članstva. Međutim, poenta je da ovaj proces ne ide naprijed, već isključivo prati zatvaranje pregovaračkog procesa, posebno ispunjavanje pregovaračkih poglavlja 2 i konačna poglavlja 2 4 4 . Nijedan sadržaj ne može da uđe u Ugovor, to nije samo tehnički korak, već jasan pokazatelj da proces ulazi u fazu u kojoj se ne vrednuje šta je prošlo, već da li sistem funkcioniše: da li sudovi samostalno odlučuju, da li ima rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou, i da li zakon važi za sve.
Drugim riječima, kako kaže, to je tačka u kojoj se odlučuje da li Crna Gora ima dovoljno stvarnih, održivih rezultata koji bi mogli biti pretočeni u Ugovor o pristupanju, piše RTCG.
Da će pristupni sporazum Crne Gore biti prvi sa novim zaštitnim mehanizmima, nedavno je pred Odborom za vanjsku politiku Evropskog parlamenta (AFET) izjavila evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
“Zaštitne klauzule nisu ništa novo, ali ovo će biti novo. A to je sada povezano sa revizijom politike prije proširenja. EU se mora institucionalno, politički i finansijski pripremiti”, rekao je Kos.
Popović ističe da novi mehanizmi zaštite predstavljaju unapređeni pristup proširenju koji Evropska unija razvija na osnovu iskustava prethodnih proširenja, posebno sa Rumunijom i Bugarskom, gdje se pokazalo da formalno ispunjavanje kriterijuma nije uvijek garancija njihove pune i trajne primjene.
„Jer, kako smo mogli vidjeti iz medija, predviđene su zaštitne klauzule koje omogućavaju Uniji da reaguje u slučaju zastoja, posebno u oblasti vladavine prava. To uključuje mogućnost postepenog uvođenja određenih prava, dodatnog nadzora i primjene korektivnih mjera ukoliko se utvrdi odstupanje od preuzetih obaveza. održivo i dugoročno primjenjivo.” Fokus se tako pomjera sa formalnog zatvaranja pregovaračkih poglavlja na stvarnu sposobnost države da dosljedno primjenjuje standarde EU, a nakon pristupanja članstvo više nije krajnja tačka procesa, već početak faze u kojoj se kredibilitet države kontinuirano potvrđuje kroz praksu.
Govoreći o zatvaranju svih poglavlja do kraja godine, Popović kaže da takav scenario u ovom trenutku treba posmatrati kao političku ambiciju, a ne kao konkretnu dinamiku.
“Zatvaranje svih poglavlja do kraja godine izuzetno je zahtjevan cilj, tim više što ključna poglavlja i dalje zahtijevaju dubinske, sistemske reforme koje se ne mogu svesti na formalno ispunjavanje obaveza. Evropska unija je jasno poručila da u oblasti vladavine prava nema kompromisa ni ubrzanja bez konkretnih rezultata. Tehničko zatvaranje nema suštinski značaj ako građani nemaju suštinsku primjenu. ne osjećati veću pravnu odgovornost za sigurnost, efikasnije institucije i jednakost pred zakonom, onda ne možemo govoriti o stvarnom napretku, već o formalnom ispunjenju procesa bez efekta“, istakla je ona.
Crna Gora je do sada zatvorila 14 pregovaračkih poglavlja u pregovorima sa EU.
On navodi da je, kada je riječ o 2028. godini, članstvo moguće, ali samo pod uslovom da se prestanu simulacije reformi i obezbijedi njihova dosljedna primjena.
“Drugim riječima, ulazak u EU neće zavisiti od rokova, već od toga da li će građani osjećati konkretne koristi u svakodnevnom životu – kroz pravnu sigurnost, funkcionalne institucije i jednake mogućnosti. Bez toga članstvo gubi suštinski smisao”, istakla je ona.
Analitičar Predrag Zečević kaže za Portal RTCG da je riječ o izuzetno složenom poslu, koji podrazumijeva pravno usaglašavanje svih do sada zatvorenih poglavlja i njihovo prenošenje u jedan dokument.
„Iako se radi o dugotrajnom procesu, smatram da je izvodljivo da se značajan dio ovog posla završi uporedo sa političkim zatvaranjem preostalih poglavlja, ukoliko postoji jasna koordinacija između institucija Crne Gore i Evropske unije. Konkretno, formiranje ove radne grupe znači da je Crna Gora ušla u završnu, najosjetljiviju fazu procesa pristupanja Crne Gore i da je prvi signal da je Crna Gora kandidat za članstvo u EU. više se ne gleda teoretski, već operativno, više nije pitanje da li će, nego kada će doći do članstva – pod uslovom da se ispune konačni kriterijumi“, kaže on.
On ocjenjuje da novi zaštitni mehanizmi nisu sasvim pravedni prema Crnoj Gori.
„Treba podsjetiti da je Crna Gora u mnogim segmentima, institucionalno i reformski, bila u neuporedivo boljem stanju nego što su bile neke zemlje u trenutku ulaska u EU, poput Litvanije, Estonije i Letonije, a posebno Bugarske i Rumunije. Uvođenje dodatnih kontrolnih mehanizama za Crnu Goru može se tumačiti kao pooštravanje kriterijuma koje nije u potpunosti zasnovano na samom političkom indikatoru, već je komparativno zasnovano na samom političkom pokazatelju realne unije. Što se tiče zatvaranja svih poglavlja do kraja godine i članstva do 2028. godine, ali ključni izazov ostaje u oblasti vladavine prava, teško je očekivati da će politička volja unutar EU biti dovoljna da se proces odvija dosljedno i bez prekida, ali svaki ozbiljniji politički ili institucionalni prekid može ga pokrenuti.
Odluka o formiranju Radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU) predstavlja ključnu prekretnicu, rekao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
On je u objavi na X mreži čestitao Crnoj Gori, navodeći da je danas napravljen veliki korak ka pristupanju te zemlje Uniji.
“Odluka o formiranju Radne grupe za izradu novog pristupnog sporazuma je ključna prekretnica”, rekao je Košta.
Kako je dodao, prvi put od 2013. godine EU kreće u proces narednog proširenja.
Odluka članica Evropske unije (EU) da pristupe izradi Ugovora o pristupanju Crne Gore Uniji je jasna potvrda napretka države i podsticaj za ubrzanje reformi, rekla je Marta Kos, komesarka Evropske komisije za proširenje.
Komitet stalnih predstavnika država članica EU (COREPER) odobrio je danas formiranje ad hoc radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore EU.
Kos je u objavi na X mreži rekao da je ovo veliki korak ka članstvu Crne Gore u Uniji.
„Mjesto Crne Gore u EU sada počinje da se oblikuje. Ovo je veliki korak na putu ka članstvu u Uniji, jasno priznanje napretka Crne Gore i podsticaj za ubrzanje reformi“, rekao je Kos.
Kako je dodala, ovo pruža priliku da se izvuku pouke iz prethodnih proširenja i da se u buduće pristupne sporazume uključe nove i snažnije zaštite kako bi se spriječilo nazadovanje u oblasti vladavine prava i osnovnih vrijednosti.
