Više od jedne decenije kineski lider Xi Jinping nadgledao je duboku transformaciju kineske ekonomije s jednim jasnim ciljem, osigurati energetsku sigurnost zemlje.
U okviru te vizije Kina je pokrenula pravu revoluciju obnovljivih izvora energije, razvijajući vjetroelektrane, solarne sisteme i hidroenergiju, istovremeno intenzivirajući eksploataciju nafte na kopnu i moru, te sklapajući sporazume s partnerima kako bi osigurala dodatne isporuke. Sve to imalo je za cilj smanjenje zavisnosti od uvoznog goriva i zaštitu od vanjskih šokova.
Danas, historijska naftna kriza izazvana ratom između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana predstavlja najozbiljniji test kineskih napora ka energetskoj samodovoljnosti. Prema svemu sudeći, Kina taj test prolazi.
Dok su mnoge azijske zemlje suočene s nestašicama goriva i užurbano traže nove izvore snabdijevanja, Kina, najveći svjetski uvoznik energije, raspolaže velikim zalihama nafte, industrijom koja se u velikoj mjeri oslanja na domaće izvore energije i sve većim brojem električnih vozila umjesto onih na benzin.
Prema riječima Erica Downs sa Centra za globalnu energetsku politiku na Univerzitetu Kolumbija, sposobnost Kine da izdrži ovakve energetske šokove predstavlja potvrdu dugogodišnje strategije jačanja energetske sigurnosti. Kako navodi, kinesko rukovodstvo sada može reći da je donijelo ispravne odluke.
Ova potvrda dolazi u trenutku kada se Sjedinjene Američke Države povlače iz snažnog fokusa na obnovljive izvore energije i električna vozila, čime se dodatno produbljuje razlika između dva najveća svjetska ekonomska modela.
Još od početka devedesetih godina, kada je Kina postala neto uvoznik energije, zavisnost od Bliskog istoka smatrana je ozbiljnim sigurnosnim rizikom. Posebnu zabrinutost izazivaju uski pomorski prolazi poput Malajski moreuz kroz koje prolazi veliki dio energetskih isporuka, a koji bi u slučaju sukoba mogli biti blokirani.
Kako bi smanjila oslanjanje na pomorske rute, Kina je tokom proteklih decenija izgradila mrežu skupih naftovoda i gasovoda iz Centralne Azije, Rusije i Mjanmara. Istovremeno je diverzificirala dobavljače, pri čemu je Rusija nakon invazije na Ukrajinu postala jedan od glavnih izvora nafte.
Za razliku od svojih prethodnika koji su se fokusirali na proširenje izvora snabdijevanja, Xi Jinping je nastojao smanjiti ukupnu zavisnost od inostranstva. Njegov pristup zasniva se na razmišljanju u najgorim scenarijima, uz stalno naglašavanje nacionalne sigurnosti u svijetu koji smatra nestabilnim i nepredvidivim.
Pod njegovim vodstvom Kina je ubrzala razvoj obnovljivih izvora energije i električnih vozila, uz snažnu državnu podršku. Danas se širom zemlje grade ogromni solarni i vjetroparkovi, dok domaća industrija proizvodi pristupačne baterije za električna vozila koja sve više zamjenjuju automobile s motorima na fosilna goriva.
Istovremeno, Kina nastavlja koristiti i ugljen kao stabilan izvor energije, što pokazuje da se još nije u potpunosti odrekla fosilnih goriva. Iako je najveći svjetski emiter ugljendioksida, zemlja paralelno razvija i napredne tehnologije poput nuklearne fuzije i zelenog vodonika.
Državne energetske kompanije dodatno ulažu u istraživanje novih nalazišta nafte i plina, uključujući područja pustinja i morskog dna, dok se istovremeno stvaraju velike strateške rezerve koje mogu pokriti višemjesečne potrebe.
Iako Kina uvozi relativno mali udio ukupne energije, oko 15 posto, i dalje zavisi od uvoza za oko 70 posto nafte i 40 posto prirodnog plina. Uprkos tome, njen sistem pokazao se otpornijim nego u mnogim drugim zemljama tokom aktuelne krize.
Rast cijena goriva uticao je na avionski saobraćaj, transport i industrijske troškove, ali su vlasti intervenirale kako bi ublažile posljedice. Omogućeno je korištenje komercijalnih rezervi nafte kako bi se stabilizovalo tržište.
Uprkos izazovima, kineska ekonomija bilježi stabilan rast, a rezultati dodatno učvršćuju uvjerenje vlasti da je strategija ispravna. Xi Jinping je nedavno istakao da se rano ulaganje u vjetro i solarnu energiju pokazalo kao dalekovidna odluka.
Danas je Kina vodeći svjetski proizvođač obnovljive energije, s kapacitetima koji višestruko nadmašuju druge velike ekonomije. Udio obnovljivih izvora u energetskom miksu brzo raste, uz dugoročni cilj smanjenja dominacije ugljena.
Istovremeno, električna i hibridna vozila čine više od polovine novoprodanih automobila u zemlji, čime se značajno smanjuje potražnja za naftom. Prema procjenama, potrošnja nafte mogla bi dosegnuti vrhunac već u narednim godinama.
Ipak, fosilna goriva i dalje imaju važnu ulogu, posebno u industriji i transportu. Kina nastavlja povećavati domaću proizvodnju nafte i plina, koristeći savremene tehnologije i eksploatišući nova nalazišta.
Važan element sigurnosti predstavljaju i velike rezerve, koje prema procjenama pokrivaju oko tri mjeseca potrošnje. Analitičari smatraju da se ulaganje u energetske zalihe u potpunosti isplatilo u kontekstu trenutne krize.
Kriza je dodatno naglasila ranjivost ključnih transportnih pravaca poput Hormuški moreuz, kroz koji prolazi značajan dio kineskog uvoza energije. Ipak, upravo ta zavisnost čini kinesku otpornost još upečatljivijom.
Istovremeno, Kina koristi priliku da promoviše svoj model razvoja, naglašavajući razliku u odnosu na ekonomije koje se i dalje oslanjaju na fosilna goriva.
Već su vidljivi rezultati na globalnom tržištu. Izvoz kineskih zelenih tehnologija naglo raste, uključujući električna vozila, litijumske baterije i opremu za vjetroelektrane.
Aktuelna kriza mogla bi dodatno ubrzati globalni zaokret ka energetskoj samodovoljnosti, jer sve više zemalja preispituje svoju sigurnost snabdijevanja. U tom kontekstu, tehnologije koje Kina već proizvodi u velikim količinama mogle bi postati još traženije.
Kako ističu stručnjaci, države koje su ranije bile oprezne prema kineskim rješenjima sada bi mogle promijeniti stav i ozbiljnije razmotriti njihovu primjenu.
