Sa ruskim trupama na dohvat ruke, Volodimir odbija da napusti svoj grad na istoku Ukrajine.
Svakodnevne ruske batine ubile su neke od njegovih komšija i uništile zgrade oko kuće, ali 34-godišnjak ne želi da se preseli u sigurnije područje jer bi bio primoran na regrutaciju.
“Vratit ću se kući, ali s pištoljem u rukama”, rekao je za Al Jazeeru dok su borbe bjesnile samo 10 km (6 milja) dalje.
Nema sumnje u ono što bi ukrajinski generali mogli nazvati nepatriotskim ponašanjem.
“Previše momaka” za koje zna da je ubijeno, ranjeno i osakaćeno od 2014. godine, kada su separatisti koje podržava Rusija pokrenuli sukob u istočnoj Ukrajini u kojem je poginulo više od 13.000 ljudi, od kojih je otprilike četvrtina civila, i raseljeni milioni.
Broj mrtvih je porastao nakon što je počela ruska invazija u punom obimu 2022. godine.
Komandanti ruske vojske ne sumnjaju da će izgubiti desetine hiljada svojih vojnika za svaki ukrajinski grad koji zauzmu, uglavnom u oblasti Donjecka, gde Volodimir živi.
Ali optužio je najveće ukrajinske kompanije i oficire na prvoj liniji da su usvojili donekle sličan pristup.
“Komandanti brinu o mišljenju svojih šefova, a ne ljudi koji im služe”, rekao je, navodeći razgovore sa svojim vojnim prijateljima.
On i drugi muškarci koji su intervjuisani za ovu priču tražili su da se njihova prezimena i lični podaci ne objavljuju iz straha od odmazde.
Uplašene patrole traže regrute
Oko 1,3 miliona Ukrajinaca služi vojsku.
Najmanje 80.000 vojnika prihvatljive starosti, od 25 do 60 godina, mrtvi do 2022, prema zapadnim procjenama.
Vlada predsjednika Volodimira Zelenskog ne objavljuje zvaničan broj mrtvih. On je rekao da vojska mora regrutovati 500.000 od otprilike 3,7 miliona vojno sposobnih muškaraca koji ispunjavaju uslove za službu.
Ovih dana mnogi potencijalni regruti širom Ukrajine dvaput razmisle prije nego što napuste svoje domove. Ako i učine, preko ramena traže patrole koje “love ljude”.
Svaka patrola se sastoji od policijskih i vojnih službenika, grupa od četiri do šest službenika koji pročešljavaju javne površine kao što su stanice metroa, autobuske stanice, tržni centri, gradski i gradski centri. Nastupali su i na rok koncertima, noćnim klubovima i skupim restoranima.
Al Jazeera je svjedočila djelovanju nekoliko takvih patrola. Svaki put zvaničnici su odbijali da komentarišu ili fotografišu.
Prilaze svakom čovjeku na vidiku kako bi provjerili njegovu legitimaciju i vojnu legitimaciju, odštampali ili skenirali u mobilnom telefonu koji ima QR kod.
Šifra daje pristup čovjekovom “statusu vojne službe” u centralnoj bazi podataka.
Taj status je morao biti ažuriran do sredine jula kada je a zakon o vojnoj obavezi stupio na snagu nakon mjeseci razmatranja i hiljada izmjena.
Svaki potencijalni vojni obveznik morao je dati podatke o svojoj adresi, kontaktima, zdravstvenom stanju, služenju vojnog roka i sposobnostima za rukovanje oružjem, vojnom opremom i vozilima.
Tada su se ispred ureda za regrutaciju formirali višesatni redovi gdje je osoblje često prekidano sirenama za zračne napade i nestankom struje uzrokovanim ruskim udarima na energetsku infrastrukturu.
U maju je vlada pokrenula Reserv+, aplikaciju koja omogućava Ukrajincima da ažuriraju svoj status vojnog roka sa svojih mobilnih telefona.
Onima kojima sada ne prijeti kazna – mogu se oduzeti vozačke dozvole ili zamrznuti bankovni računi. Ukoliko potencijalni vojni obveznici žive u inostranstvu, konzularne usluge mogao biti odbijen.
‘Oni nasumce okupljaju ljude’
Vitaliju, 23-godišnjaku iz Kijeva koji studira inženjerstvo na njemačkom univerzitetu, uskraćene su usluge u ukrajinskom konzulatu, rekla je njegova majka za Al Jazeeru.
Rečeno mu je da ignoriše aplikaciju i da se vrati u Kijev da “lično” ažurira svoj status, rekla je ona.
“Naravno, nije jer mu nisu dozvolili da se vrati” u Njemačku, rekla je ona.
“Tako je Ukrajina izgubila još jednog državljanina” jer njen sin sada planira da podnese zahtjev za njemačko državljanstvo nakon diplomiranja, rekla je ona.
U Ukrajini se neki boje patrola.
“Oni nasumično okupljaju ljude, stavljaju ih u minibuseve”, rekao je za Al Jazeeru Boris, 31-godišnjak iz grada Harkova na sjeveroistoku zemlje.
Rekao je da bi patrole mogle da privedu muškarce bez provjere njihovih dokumenata.
“Pet ili šest (policajaca) zavrti ruke i, ups, sutra ste u čizmi Desna (kamp)” u sjevernoj oblasti Černihiv, rekao je on.
Boris bi mogao biti imun na regrutaciju ako postane legalni skrbnik svog oca invalida, koji je ove godine doživio srčani udar. Ali on se boji papirologije i ulaska u kancelariju za zapošljavanje.
“Ljudi ulaze tamo i dan kasnije završe u Desni”, rekao je on, misleći na kamp koji su ruske snage pogodile u maju 2022. sa dva projektila, ubivši najmanje 87 vojnih obveznika.
Krajem avgusta, policajac u patroli priveo je Andrija, 27-godišnjeg stanovnika Kijeva, dok je ulazio u stanicu metroa.
Doktorand koji se ne može zaposliti, Andriy je pokazao svoju karticu sa QR kodom. Ali nasilno je odveden u najbližu kancelariju za regrutaciju, gdje su mu policajci rekli da će biti na putu u kamp za obuku “u roku od sat vremena”, rekao je Al Jazeeri.
“Vešto su me pritiskali”, rekao je. “To je pokretna traka prisile.”
Ali tada je doktor odbio da otpiše Andrija zbog kratkovidosti i astigmatizma, pa su mu pustili da dobije “dodatnu papirologiju”, rekao je.
“Bilo je to čudo”, rekao je.
Nasilje i korupcija
Bilo je i nekoliko izvještaja o nasilju nad potencijalnim vojnim obveznicima.
Krajem maja, Serhiy Kovalchuk, 32-godišnji muškarac, pretučen je u kancelariji za regrutaciju u centralnom gradu Žitomiru i preminuo je u bolnici šest dana kasnije, rekla je njegova porodica televizijskoj mreži Suspilne.
Zvaničnici su rekli da je Kovalčuk zadobio povredu glave tokom epileptičnog napada nakon nekoliko dana obilnog pijenja.
Česta nasilna pritvaranja i uskraćivanje pristupa advokatima potencijalnih regruta predstavljaju kršenje ljudskih prava, smatra Roman Lihačov, advokat i član Centra za podršku veteranima i njihovim porodicama, grupe u Kijevu.
Međutim, upotreba nasilja je dvosmjerna, jer mu pribjegavaju i vojni oficiri i potencijalni vojni obveznici, rekao je on.
“Svaki slučaj se mora razmatrati drugačije”, rekao je za Al Jazeeru.
U međuvremenu, kriza regrutovanja ogleda se u vrtoglavom broju dezertiranja. Više od 100.000 vojnika dezertiralo je od 2022. godine, rekao je Lihačov, često u grupama od 20 do 30 ljudi.
Izbjegavanje služenja vojnog roka proizvodi mito u Ukrajini, zemlji ozloglašenoj po korupciji.
Podmićivanje je drugačije, izjavilo je nekoliko muškaraca za Al Jazeeru.
U nekim slučajevima, 400 dolara se može platiti patrolnom timu na licu mjesta da oslobodi čovjeka.
U drugim, za hiljade dolara možete kupiti dozvolu za bijeg iz zemlje ili kupiti “bijelu kartu”, dokument koji vas čini imunim na mobilizaciju.
U avgustu 2023. Zelenskyy je otpustio sve regionalne šefove ureda za zapošljavanje širom Ukrajine. Desetine nižih zvaničnika otpušteno je i uhapšeno zbog primanja mita.
Vlada Zelenskog je takođe pokušala da ubedi zapadne zemlje koje su primile stotine hiljada ukrajinskih izbeglica da deportuju svakog vojno sposobnog muškarca, ali su njihove vlade to odbile.
Napori da se privuku etnički Ukrajinci iz višemilionske dijaspore raštrkane od Poljske do Kanade također su propali.
Vladina kampanja regrutovanja bila je “pogrešno” povjerena vojsci, kaže general-pukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga.
On vjeruje da je vlada trebala pokrenuti kampanju podizanja svijesti kako bi “objasnila, uvjerila, angažovala regrute”, ali je na kraju rekao da “postoje veliki problemi koje treba riješiti”.
Potencijalni vojni obveznici bi trebali “shvatiti da će se, ako nema ko braniti (Ukrajinu), to loše završiti za sve nas”, rekao je za Al Jazeeru.
