Premijer tvrdi da su plate i penzije značajno porasle uprkos inflaciji, a opozicija upozorava da se veliki broj građana i dalje bori da podnese rast troškova života.
Sjednicu parlamenta obilježila je oštra rasprava premijera Milojka Spajića i šefa Kluba predstavnika Evropske unije Borisa Mugoše o ekonomskim rezultatima Vlade, kupovnoj moći građana, evropskim integracijama i odnosu prema dijaspori, prenose Vijesti.
Mugoša je optužio premijera da ignoriše prijedloge opozicije i da netačne tvrdnje o odgovornosti opozicionih stranaka za odugovlačenje pojedinih reformi. Kako prenose Vijesti, on je ocijenio da Vlada nije postigla očekivane rezultate kada je riječ o realizaciji obaveza iz Plana rasta za zapadni Balkan, te upozorio da veliki broj građana i dalje nije u mogućnosti da pokrije osnovne životne troškove.
On je posebno ukazao na podatke koji, prema njegovim riječima, pokazuju da većina zaposlenih u Crnoj Gori prima manje od 1.000 eura mjesečno, navodeći da se prava slika životnog standarda ne može sagledati samo kroz prosječna primanja. Mugoša je kritikovao i, kako tvrdi, izostanak konkretnih mjera za ublažavanje inflacije, prenose Vijesti.
Odgovarajući na kritike, Spajić je rekao da rezultati programa “Evropa sada 1” i “Evropa sada 2” potvrđuju uspješnost ekonomske politike Vlade. Prema njegovim riječima, koje prenose Vijesti, prosječna plata u Crnoj Gori porasla je sa 532 eura u 2021. godini na 1.029 eura ove godine, dok je realni rast plata, uključujući inflaciju, dostigao skoro 40 odsto.
Premijer je istakao da su i penzije značajno povećane, navodeći da su u odnosu na 2021. godinu veće za oko 90 odsto, dok je njihov realni rast iznosio 37 odsto. On smatra da podaci potvrđuju da su prihodi građana rasli brže od cijena, uprkos globalnim ekonomskim izazovima izazvanim ratom u Ukrajini, energetskom krizom i poremećajima na međunarodnom tržištu, prenose Vijesti.
Diskusija se zatim proširila na evropske integracije. Spajić je optužio dio opozicije da svojim uslovima koči sprovođenje reformi neophodnih za napredak ka Evropskoj uniji, navodeći da bi neusvajanje određenih ustavnih promjena moglo usporiti evropski put zemlje. Mugoša je, s druge strane, odbacio takve tvrdnje i rekao da je odgovornost za rezultate evropske agende prvenstveno na izvršnoj vlasti, prenose Vijesti.
Tokom sjednice razgovarano je i o pitanjima političkih odnosa na lokalnom nivou. Spajić se u razgovoru sa liderom DNP-a Milanom Kneževićem osvrnuo na aktuelna dešavanja u Podgorici i politički savez stranaka, dok je Knežević odbacio mogućnost koalicione saradnje sa političkim subjektima koji imaju različite ideološke stavove. U vijestima je objavljeno da je dio rasprave bio posvećen i situaciji u Botunu, gdje su iznesena različita gledišta o odnosu Vlade prema toj oblasti.
Predsjednik Vlade je govorio i o obilježavanju dvije decenije od obnove nezavisnosti Crne Gore, navodeći da je za organizaciju događaja širom zemlje izdvojeno oko tri miliona eura. Kako prenose Vijesti, Spajić smatra da ova sredstva predstavljaju ulaganje u kvalitet života građana i promociju države, a ne trošak.
U nastavku sjednice, predstavnik Bošnjačke stranke Adel Omeragić otvorio je pitanje položaja dijaspore i planova Vlade za unapređenje saradnje sa iseljeništvom. Spajić je tom prilikom rekao da dijaspora predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih potencijala Crne Gore, podsjetivši da je Ministarstvo za dijasporu formirano prošle godine sa ciljem jačanja institucionalnih veza sa građanima koji žive u inostranstvu.
Prema njegovim riječima, u narednom periodu poseban fokus biće na implementaciji Strategije saradnje sa dijasporom za period od 2026. do 2030. godine, unapređenju digitalnih usluga, očuvanju jezika i kulture među mladim generacijama u inostranstvu, kao i stvaranju novih mogućnosti za ulaganja i prenos znanja iz dijaspore u Crnu Goru, prenose Vijesti.
