Analiza BH novinara je pokazala da su u razdoblju 2021. – 2025. najmanje 203 građana prekršajno kažnjena zbog objava na društvenim mrežama i internetskim portalima u Unsko-sanskoj, Posavskoj, Hercegbosanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji te u općini Kakanj.
Taj broj, kako je rekla autorica analize Mirna Stanković Luković, vjerojatno nije konačan budući da pojedine županije ne vode posebne evidencije ili nisu dostavile tražene podatke na upit BH novinara.
Na konferenciji za novinare u Sarajevu predstavljena je analiza pod nazivom „Lokalna regulacija online prostora u Bosni i Hercegovini: Između zaštite javnog reda i ograničavanja slobode izražavanja”. Stanković Luković je navela da se regulacija ponašanja u digitalnom prostoru u Federaciji BiH razvijala parcijalno i bez jedinstvenog zakonodavnog pristupa. Umjesto jedinstvenog normativnog rješenja, pojedine županije i jedinice lokalne samouprave uvodile su različite modele regulacije interneta i društvenih mreža kroz županijske zakone i lokalne odluke o javnom redu i miru, u okviru kojih je internet proglašavan javnim prostorom ili javnim mjestom, kao da je riječ o fizičkom prostoru.
Glavna tajnica BH novinara Borka Rudić podsjetila je na slučaj koji se dogodio u Kaknju točno prije godinu dana, kada je novinarka bila prekršajno procesuirana zbog kritičkog komentara na Facebooku. Iako je ovaj slučaj riješen odustajanjem obje strane od vođenja prekršajnog postupka pred sudom u Kaknju, u javnom komunikacijskom prostoru otvorilo se pitanje utjecaja lokalnih propisa i tretiranja interneta kao “javnog prostora” na zaštitu slobode izražavanja i rad medija, s obzirom na raširenu praksu lokalnih vlasti da internet tretiraju kao “fizički javni prostor” i izriču kazne novinarima i drugim građanima zbog objava na društvenim mrežama i u komentarima na portalima.
Rudić je istaknula da svako buduće reguliranje online prostora mora biti usklađeno s europskim standardima i zakonodavstvom Europske unije.
– Podaci do kojih smo došli govore o ograničavanju prava na slobodu izražavanja putem društvenih mreža i pokušajima lokalnih vlasti da, mimo europskih standarda, kažnjavaju građane i jedan broj novinara zbog objava na društvenim mrežama – navela je Rudić.
Ombudsman za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur ocijenila je da analiza otvara ozbiljna pravna pitanja o tome može li se digitalni prostor tretirati kao javno mjesto u smislu propisa o javnom redu i miru. Upozorila je da je izostanak državnog zakonskog uređenja digitalne sfere doveo do toga da niže razine vlasti pokušavaju regulirati oblast za koju nisu nadležni.
– Propuštanje države da uredi digitalnu sferu kao resurs dovelo je do situacije da niže razine vlasti, koristeći svoje ovlasti, ulaze u oblast za koju nisu nadležni i pokušavaju je uređivati kroz propise o javnom redu i miru – dodala je Džumhur.
Analiza je urađena u okviru djelovanja Linije za pomoć novinarima – FMHL i za potrebe BH novinara i mreže SafeJournalists, kao odgovor na pritužbe novinara/ki i medija da se protiv njih vode prekršajni postupci na osnovi općinskih i županijskih propisa o javnom redu i miru.
