Iako statistike pokazuju blagi pad broja nezaposlenih u Bosni i Hercegovini, stvarni uzrok takvog trenda ne ulijeva optimizam, jer je riječ prije svega o iseljavanju stanovništva, a ne o otvaranju novih radnih mjesta. Građani BiH danas predstavljaju značajan dio radne snage širom Evrope, a posebno zabrinjava činjenica da zemlju napuštaju upravo mladi i kvalifikovani ljudi.
Zanimanja poput zanatlija, trgovaca, kuhara i konobara i dalje su veoma tražena, međutim do radnika je sve teže doći, jer veliki broj njih svoju egzistenciju gradi izvan granica države.
“Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas”, poručuje ugostitelj Miljan Lale.
Istovremeno, radnici iz BiH čine značajan udio u radnoj snazi drugih država.
“Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada”, ističe Mario Nenadić iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Tržište rada u BiH i dalje je opterećeno visokom nezaposlenošću, uprkos određenim pomacima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih, dok je mjesec dana kasnije taj broj iznosio oko 315 hiljada, od čega gotovo 190 hiljada čine žene. Na godišnjem nivou zabilježeno je smanjenje za 8.660 osoba, odnosno 2,67%, ali ekonomisti upozoravaju da to nije rezultat zapošljavanja.
“Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga”, pojašnjava ekonomski analitičar Igor Gavran.
Dodatni problem predstavlja struktura nezaposlenih, jer prema podacima Ankete o radnoj snazi bez posla najčešće ostaju osobe u najproduktivnijem životnom dobu.
“Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih”, navodi Lejla Aganović iz Agencije za statistiku.
S obzirom na stanje u industrijskom sektoru i ograničene mogućnosti zapošljavanja, analitičari upozoravaju da bi stvarni broj nezaposlenih mogao biti i znatno veći nego što zvanične brojke pokazuju.
