Ustavni sud Crne Gore ocijenio je da odluke Skupštine i predsjednika Crne Gore ne mogu biti izuzete od sudske kontrole, posebno kada odlučuju o razrješenju javnih funkcionera, saopšteno je iz te institucije.
Ustavni sud Crne Gore ocijenio je da odluke Skupštine i predsjednika Crne Gore ne mogu biti izuzete od sudske kontrole, posebno kada odlučuju o razrješenju javnih funkcionera, saopšteno je iz te institucije.
Kako navode, Ustavni sud nije prihvatio inicijativu za ocjenu neustavnosti odredbe Zakona o upravnim sporovima, kojom se isključuje mogućnost vođenja upravnog spora protiv odluka koje neposredno donose Skupština i predsjednik Crne Gore na osnovu ustavnog ovlašćenja. Sud je ocijenio da ovakvo zakonsko rješenje ne znači da se ove odluke ne mogu pobijati u drugim vrstama sudskih postupaka, čime se obezbjeđuje efikasna zaštita prava na pristup sudu, prenosi CdM.
“Advokat V.Č., koji je podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti, istakao je da Ustav ne propisuje izuzetke, ali da se protiv svakog pojedinačnog akta može pokrenuti sudski spor, kao i da je osporena odredba izazvala ozbiljne probleme u sudskoj praksi. Kao primjer navodi donošenje principijelnog pravnog stava Vrhovnog suda po kojem se odluka o izboru, odnosno donošenju skupštine iz 2019. godine ne odnosi na usvajanje načelnog pravnog stava. dozvoljeno”, navodi se u saopštenju. javnim službenicima se ne može proturječiti ni u upravnom ni u parničnom postupku“, navodi se u saopštenju.
Na sjednici svih sudija Ustavnog suda zaključeno je da činjenica da se pojedinačni akti Skupštine ili predsjednika države ne mogu pobijati u upravnom sporu ne znači da je isključena bilo kakva mogućnost provjere njihove zakonitosti. Dakle, ne može se uskratiti pravo na pristup sudu, koje je Ustavom zagarantovano svakom građaninu, posebno kada se takvim odlukama odlučuje o pravima, obavezama ili pravnom statusu određenih lica.
“Ovo tumačenje je u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava prema kojima država može propisati ograničenja sudske kontrole određenih radnji, ali samo pod uslovom da takva ograničenja ne zadiru u samu suštinu prava na sud i da postoji drugi oblik djelotvorne sudske zaštite”, dodaje se.
Evropski sud za ljudska prava je u predmetu “Koveši protiv Rumunije” posebno istakao značaj prava na pristup sudu u slučajevima kada o statusu i pravima nosilaca javnih funkcija odlučuju najviši državni organi.
„U vršenju ustavnih ovlašćenja Skupštine Crne Gore i Predsjednika Crne Gore postoji određen stepen institucionalne i političke diskrecije, ali ona ne može odstupiti od zahtjeva zakonitosti i ustavnosti postupka, kao i principa vladavine prava, niti može apsolutno isključiti bilo koju vrstu sudske zaštite u situacijama kada aktom utvrđene pravne efekte proizilaze direktna pravna dejstva pojedinačnog lica prema ustavu. Sud navodi. Pravosudne države.
Govoreći o principijelnom pravnom stavu Vrhovnog suda iz 2019. godine, prema kojem odluke Skupštine o razrješenju javnih funkcionera ne mogu biti predmet ni upravnog ni parničnog postupka, Ustavni sud ističe da takav stav ne proizilazi iz same zakonske odredbe, već iz njenog tumačenja, koje nije u skladu sa ustavnim načelom, načelom vladavine prava i pisanim pravom na pristup pravnoj državi.
„Ovaj stav Vrhovnog suda, prema kojem bi sve odluke Skupštine i predsjednika Crne Gore bile u potpunosti izuzete od sudske kontrole, predstavlja restriktivno tumačenje domaćeg zakona koje nije u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. I sam Vrhovni sud je kasnije, potvrđujući odluke nižestepenih sudova, zauzeo stav u kojem je prihvatio mogućnost preispitivanja i preispitivanja odluke Parlamenta kao nuždu. nezakonito u određenim vrstama pravnih akata“. razrješenje”, zaključuje Ustavni sud.
