Istraživači Sveučilišta u Washingtonu razvili su PaperTok, inovativni AI sustav koji komplicirane znanstvene radove pretvara u kratke, privlačne videozapise prilagođene za platforme poput TikToka, Instagram Reelsa ili YouTube Shortsa. Nakon što znanstvenik učita svoj PDF rad, sustav pomoću modela Google Gemini generira sažeti scenarij, a tekst-u-video model automatski izrađuje vizualni dio priče.
Pametna proteza prilagođava se korisniku
Robotičari Sveučilišta Florida Atlantic razvili su personaliziranu bioničku šaku koja uči jedinstvene mišićne obrasce svakog korisnika. Sustav započinje brzim 3D skeniranjem pacijentove ruke kako bi se izradila prilagođena, 3D tiskana navlaka s ugrađenim fleksibilnim magnetskim senzorima. Ti senzori precizno bilježe suptilne promjene oblika mišića bez obzira na znojenje ili pomicanje kože. Individualizirani AI model te signale pretvara u naredbe za upravljanje robotskom rukom u stvarnom vremenu.
Za razliku od tradicionalnih mioelektričnih proteza koje ovise o nestabilnim električnim signalima osjetljivim na znojenje, ovaj sustav koristi magnetske senzore za praćenje promjena oblika mišića. Testiranja, opisana u IEEE Transactions on Neural Systems and Rehabilitation Engineering,pokazala su točnost veću od 90 posto pri prepoznavanju 19 različitih gesti ruke i zapešća.
Ultrabrzi laser na mikročipu
Inženjeri švicarskog instituta EPFL izradili su fotonički čip koji snagu glomaznih laboratorijskih lasera koristi na milimetarskoj skali. Ovaj integrirani ultrabrzi laser emitira iznimno kratke optičke impulse visoke energije od 1,05 nanodžula u samo 147 femtosekundi.
EPFL/Zheru Qiu
Rješenje, opisano u časopisu Nature, koristi zanemareni dizajn Mamyshev oscilatora na čipu od silicijeva nitrida dopiranog erbijem. S obzirom na to da se čipovi mogu proizvoditi masovno na razini vafera, ova tehnologija trebala bi, kažu, omogućiti izradu jeftinih i prijenosnih uređaja za medicinsku dijagnostiku, senzore, spektroskopiju te kompaktne atomske satove.
Pametne slušalice glazbom najavljuju opasnost
Znanstvenici s Georgia Techa razvili su Spherephones,inovativni nosivi sustav koji koristi prostorni zvuk kako bi korisnike upozorio na kretanje oko njih. Inspirirana horor filmovima u kojima glazba najavljuje opasnost, ova tehnologija pretvara blizinu objekata ili robota u pozadinsku melodiju. Slušalice imaju četiri zvučnika oko svakog uha – uključujući onaj ispod uha – što omogućava precizno praćenje smjera u 3D prostoru.
Sustav je primarno dizajniran za tvorničke pogone kako bi radnici bez ometanja fokusa znali kada im se približava robot, a primjenu bi mogao naći i u VR gamingu te navigaciji. Uređaj dizajniran za sprečavanje sudara s robotima sada se proučava kao alat za igrače, za ljude koji se snalaze u svijetu bez vida i za oboljele od PTSP-a.
Robotska ptica otkriva tajne stabilnog leta
Istraživači Sveučilišta RMIT i Sveučilišta u Bristolu razvili su bioničku robotsku pticu koja oponaša let vjetruše kako bi istražili njezinu iznimnu sposobnost lebdenja u zraku. S obzirom na to da klimatske promjene pojačavaju atmosferske turbulencije, ovi uvjeti često prizemljuju male bespilotne letjelice za dostavu ili spašavanje.
Testiranjem replike u zračnom tunelu, otkrili su kako ptice stalnim prilagodbama krila i repa te fleksibilnošću perja apsorbiraju udare vjetra. Rezultati objavljeni u časopisu Journal of the Royal Society Interfacetrebali bi pomoći inženjerima u dizajniranju nove generacije znatno sigurnijih i učinkovitijih dronova.
Pametna jakna vlagu iz zraka pretvara u pitku vodu
Inženjeri Teksaškog sveučilišta u Austinu skrojili su visokotehnološku jaknu koja generira pitku vodu izravno iz atmosferske vlage. Ova inovacija, opisana u časopisu Science Advances,koristi specijalizirani tekstil za hvatanje vlage. Specijalna tkanina izrađena je od takozvanih „HOP-vlakana” koja kombiniraju biomasu (hidroksipropil celulozu i celulozu) s litijevim kloridom za snažno privlačenje i upijanje vlage iz zraka. Ova porozna struktura ponaša se poput naprednog hidrogela koji brzo ukapljuje vodenu paru na površini vlakana i provodi je u unutrašnjost tekstila.
UT News
Ovisno o vlažnosti zraka, sustav dnevno proizvodi između 400 i 900 mililitara vode. Tehnologija je, kažu, odličan prijenosni izvor hidracije za planinare, vojnike, poljoprivrednike i hitne službe na sušnim terenima.
Dijamantni kvantni senzor otkriva altermagnete
Fizičari Sveučilišta u Buffalu osmislilisu teorijski model kvantnog senzora na bazi dijamanta koji bi mogao znatno pojednostaviti uočavanje altermagneta.Riječ je o nedavno otkrivenoj trećoj klasi magneta koja spaja svojstva feromagneta i antiferomagneta, što obećava razvoj brže i energetski znatno učinkovitije elektronike.
Libor Šmejkal, Anna Birk Hellenes
Nova tehnologija, opisana u časopisu Physical Review Letters,koristi mikroskopske nesavršenosti unutar dijamanta. Mjerenjem brzine opuštanja magnetskog signala tog defekta u različitim smjerovima, senzor bez invazivnog ometanja materijala može prepoznati jedinstveni potpis altermagneta. Sustav, kažu, nudi ključan alat za provjeru više od 200 predviđenih altermagnetskih materijala.
AI hibridni pogon s produljenim dometom
Tvrtka Faraday Futurepatentirala je hibridni prijenosni sustav s produljenim dometom koji navodno rješava neke slabosti postojećih plug-in hibrida, poput lošijih performansi. Novi sustav naime omogućava potpuno odvajanje motora, generatora i pogonskih kotača, čime svi izvori energije mogu istovremeno ili neovisno sudjelovati u pogonu. Arhitektura “snažnog produljenog dometa i laganog hibrida” optimizirana je pomoću umjetne inteligencije i iznimno je učinkovita u hladnim uvjetima.
Business Wire
Umjetna inteligencija u stvarnom vremenu analizira uvjete na cesti, stil vožnje i napunjenost baterije kako bi autonomno kontrolirala rad spojki i vratila. Na temelju tih podataka sustav trenutno odlučuje hoće li motor, generator i kotači raditi zajedno ili neovisno, čime optimizira potrošnju energije i osigurava maksimalne performanse u svim vremenskim uvjetima. Sustav će se, najavljuju, ugrađivati u vozila iz serije Super One i modele FX.
Ispisana baterija 7 puta većeg kapaciteta
Istraživači sveučilišta UCLA razvili su hibridnu cink-ionsku bateriju koja pohranjuje sedam puta više energije od postojećih srodnih uređaja. Ključ uspjeha navodno leži u primjeni napredne tehnologije 3D ispisa. Pomoću nje stvorena je karbonska elektroda strukture saća, čija je unutrašnja površina dodatno zasićena vanadijevim oksidom.
Maher El-Kady/UCLA
Ova inovacija, predstavljena u časopisu Small, nudi znatno jeftiniju, održiviju i sigurniju alternativu litij-ionskim baterijama za skladištenje obnovljive energije. Cink je naime sto puta zastupljeniji u prirodi i lakše se reciklira, a ovakva baterija zadržava čak 82 % kapaciteta nakon 1500 ciklusa punjenja.
Datum i vrijeme objave: 04.07.2026 – 14:33 sati
