Teleskop Einstein otkrio misteriozni bljesak iz svemira koji ne nalikuje ničemu dosad viđenom

Iz svijeta astronomije dolazi vijest o otkriću neobičnog i kratkotrajnog rendgenskog izvora koji se ne uklapa ni u jednu poznatu klasu kozmičkih eksplozija. Misteriozni fenomen detektirao je svemirski teleskop Einstein Probe, dizajniran upravo za skeniranje neba u potrazi za iznenadnim rendgenskim bljeskovima. Rad koji donosi detaljnu analizu ovog fenomena objavljen je prošloga mjeseca u znanstvenom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.

Tajanstveni izvor zračenja

Sve je započelo još 5. ožujka 2024. godine kada je spomenuti teleskop uhvatio kratkotrajan i dotad neviđen izvor, službeno nazvan EP240305a. Izvor je proizveo dva kratka rendgenska bljeska, jedan odmah iza drugoga, a bili su razdvojeni s oko 200 sekundi zatišja. Nakon inicijalne detekcije, istraživači su brzo usmjerili nekoliko ostalih teleskopa prema izvoru kako bi prikupili dodatne podatke u rendgenskim, infracrvenim, optičkim i radio valnim duljinama.

Vizualna i spektralna analiza pokazala je da su rendgenske zrake brzo “izblijedjele” tijekom sljedećih nekoliko dana. Nasuprot tome, radio opažanja slabjela su znatno sporije, odnosno tjednima. Na toj je lokaciji uočena i slaba, blijedeća svjetlost u bliskom infracrvenom spektru, dok u optičkim valnim duljinama nije zabilježeno – ništa. Kako bi shvatili pravu prirodu ovog fenomena, znanstvenici su usporedili njegova svojstva s ostalim poznatim događajima koji uzrokuju sjajne bljeskove ili kratkotrajne eksplozije.

Igra eliminacije

Istraživači su ubrzo isključili događaje poput onoga gdje crna rupa guta zvijezdu, kao i tipične izboje rendgenskih dvojnih zvijezda. Naime, tim pojavama trebaju mjeseci da potpuno nestanu “s radara”, dok je EP240305a nestao za nekoliko dana. Čak ni podklasa kratkotrajnih rendgenskih dvojnih zvijezda nije odgovarala jer oni ne pokazuju tako snažnu radio emisiju. Termonuklearni izboj na površini neutronske zvijezde također je odbačen jer je izmjerena temperatura bila preniska, a radio signal je trajao predugo. Naposljetku, eliminirani su divovski bljeskovi magnetara i zvjezdani bljeskovi zbog predugog trajanja radiosignala i samih bljeskova kod novootkrivenog izvora.

Zanimljivo je da se svojstva izvora EP240305a u velikoj mjeri podudaraju s nekoliko značajki snažnih izboja gama zračenja (GRB). Uzorak dvostrukog bljeska nalikuje poznatoj osobini “dvostrukih provala” kod nekih GRB-ova, a uzorci svjetline rendgenskih zraka i slabljenja radio emisije u potpunosti odgovaraju onome što se očekuje od naknadnog sjaja provale gama-zraka. Međutim, pojavio se ključan problem – nikakve gama-zrake zapravo nikada nisu detektirane. Zbog toga su astronomi ovaj događaj opisali kao fenomen nalik provali gama-zraka, ali “u tamnom gama-području”.

Znanstvenici u svojem radu objašnjavaju da se nedostatak ili slabost emisije gama-zraka može vezati uz nekoliko čimbenika. To se moglo dogoditi ako je mlaz bio usmjeren malo izvan osi u odnosu na Zemlju, ako se mlaz nije uspio u potpunosti probiti kroz okolni materijal ili ako je riječ o “prljavoj vatrenoj kugli” punoj dodatnog materijala koji prigušuje emisiju gama-zraka.

S obzirom na trenutne podatke, istraživači ne mogu sa sigurnošću tvrditi što je EP240305a te ga konzervativno klasificiraju kao “ekstragalaktički brzi rendgenski kratkotrajni izvor”. Ističu kako su visoko osjetljivi teleskopi poput Einstein Probe ključni za hvatanje i proučavanje ovakvih slabih svemirskih događaja, koje je vrlo lako previdjeti, a na finalne ćemo odgovore o prirodi opisanog objekta očito još morati pričekati.