Kako uskladiti prihode i potrebe kućnog proračuna pitanje je koje prosječna osoba u Bosni i Hercegovini postavlja svaki dan. I dok inflacija raste, raste i broj građana na rubu siromaštva. Danas ih je u našoj zemlji gotovo 17 posto, pa planiranje kupnje postaje sve veći prioritet, a sve je manje mjesta za luksuz.
Od prvog do prvog, za mnoge građane to je puko preživljavanje. Navike koje su do jučer bile svakodnevne, sada su za mnoge luksuz. BHRT je provjerio među Zeničanima što je prvo na popisu stvari kojih se treba odreći s porastom cijena. Građani kažu da danas puno pažljivije planiraju svaku kupnju. Popis stvari kojih se treba odreći najčešće uključuje odjeću, putovanja i druge stvari koje nisu osnovne životne potrepštine. To primjećuju i trgovci, javlja BHRT.
“Na primjer, ako sir košta 15 maraka, traže onaj za 12 ili 10. Samo traže jeftinije, stvarno, kvaliteta je na posljednjem mjestu.”, kaže trgovkinja Nusreta Hečimović.
“Kupuju što mogu. Najviše kupuju do jednog kilograma maksimalno. Kupuju ovo za hranu, rajčice, paprike, krastavce, a što se tiče voća, banane standardno i ovo domaće voće koje dolazi.”, navodi trgovac Vahidin Delić.
U Bosni i Hercegovini danas je svaki šesti stanovnik siromašan ili na rubu siromaštva. Dugotrajna financijska neizvjesnost posebno pogađa najranjivije kategorije stanovništva, obitelji s većim brojem članova, kao i umirovljenike.
“Svaka negativna promjena, neki negativni šok, nagli porast cijena, može takva kućanstva gurnuti u siromaštvo, što predstavlja vrlo veliki životni izazov kako organizirati život s prihodima i primanjima koji nisu dovoljni.”, pojašnjava Jasmin Halebić s Ekonomskog fakulteta UNZE.
Sociolozi upozoravaju da rast cijena uzrokuje i nezadovoljstvo općim stanjem, što rezultira masovnim otuđenjem, ali i izljevom negativnih emocija.
„Društvene veze, obiteljske veze unutar zajednice se raspadaju iz jednostavnog razloga što više nema novca za kupiti nečiji mir. Tada se društveni odnosi preuređuju. Djeca puno koštaju, njihova škola košta. To će biti svojevrsna patnja i otuđenje od nas samih.“, ističe sociolog Sead Pašić.
Građanima se savjetuje da pažljivije kupuju, ali i da se okrenu domaćoj proizvodnji, što može poboljšati kućni proračun i omogućiti ugodniji život.
„Kada je riječ o hrani, na primjer, crveno meso i riba su notorno skuplji od bijelog mesa i tjestenine, pa su kućanstva prisiljena na taj način prilagoditi svoje jelovnike. Neka kućanstva čak odlučuju sama proizvoditi dio hrane.“, kaže Halebić.
I dok je mnogima pitanje što kupiti, a čega se odreći postalo dio svakodnevne računice, najvažnije bi bilo kupiti vlastiti mir okrećući se stvarima koje nas čine sretnima i koje ne koštaju novca, poput provođenja kvalitetnog vremena s obitelji ili u prirodi.
