CIK je otkrio stotine falsifikovanih potpisa

SARAJEVO – Političke stranke na samom početku izbornog procesa, odnosno prijavljivanja za učešće na izborima, već su počele da krše zakone i čine teška krivična djela, među kojima je i falsifikovanje potpisa podrške.

Broj potpisa potreban za kandidaturu

• 5.000 potpisa za člana Predsjedništva BiH
• 5.000 potpisa za Predstavnički dom PS BiH
• 3.000 potpisa za Narodnu skupštinu RS
• 3.000 potpisa za predsjednika i potpredsjednike RS
• 3.000 potpisa za Parlament FBiH
• 500 potpisa za kantonalne skupštine do 100.000 birača
• 1.000 potpisa za kantonalne skupštine sa više od 100.000 birača

Stotine falsifikovanih potpisa

“Uočen je značajan broj falsifikovanja potpisa. Izuzetno je poražavajuće da stranke na samom početku – nisu ni ovjerene za učešće na izborima – čine ovako teška krivična djela i to ovakvih razmjera. Krivotvorenih potpisa ima na stotine”, kaže Vanja Bjelica Prutina, član Centralne izborne komisije BiH.

CIK će obavijestiti Tužilaštvo

O tome je bilo riječi na sjednici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine na kojoj je razmatrano ovjeravanje političkih stranaka za učešće na izborima, a gdje se utvrdi falsifikovanje ili sumnja na falsifikovanje potpisa, SIP će o tome obavijestiti nadležno Tužilaštvo BiH.

Inače, sam CIK je odbio da ovjeri nekoliko političkih partija upravo zbog potpisa. Utvrđeno je da neki od njih nisu dostavili dovoljan broj potpisa, dok neki nisu imali dovoljan broj “ispravnih potpisa”.

Pojedine stranke nisu ovjerene za pojedine nivoe vlasti, iako su aplicirale za to, a razlog je nedovoljan broj potpisa, pa je PDP RS ovjeren za izbore za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske i Narodnu skupštinu Republike Srpske, ali ne i za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Šehić: Teško je sve to zaustaviti

“Teško je sve ovo zaustaviti u zemlji kao što je BiH, u kojoj veliki broj ljudi ne poštuje zakon, a to se posebno odnosi na one koji će sutra biti zakonodavna vlast. Oni se bave falsifikovanjem potpisa kako bi im CIK provjerio kandidaturu. Kada počinite krivično djelo u početnoj fazi, kakvu pravnu državu i vladavinu prava, oni će ući u zakonodavstvo”, rekao je Vehid. Šehić, analitičar i bivši član CIK-a.

On kaže da je to loša kriminalna politika i da mora biti strože sankcionisanje onih koji krše zakon u oblasti izbornog zakona jer mora postojati generalna prevencija i svi moraju biti upozoreni da se klone takvih radnji.

“Ako su zatvorske kazne lake, onda ćemo imati ponavljanje. Problem je u tome što je po krivičnim zakonima o krivičnim djelima i izbornim oblastima propisana kazna zatvora do godinu dana. Onaj ko je osuđen koristi blagodati tog zakona i kupuje kaznu, a ne ide u zatvor”, rekao je Šehić, dodajući da je krivična kazna koja se odnosi na izbore nemoguće otkupiti zatvorsku kaznu.

Različitim nivoima vlasti potreban je različit broj potpisa

Inače, različitim nivoima vlasti potreban je različit broj potpisa.

Za izbore za članove Predsjedništva BiH potrebno je 5.000 potpisa birača upisanih u Centralni birački spisak, kao i za izbore za poslanike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Političke stranke koje žele da učestvuju na izborima za Predstavnički dom Parlamenta FBiH ili Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, trebaju prikupiti 3.000 potpisa.

Podrška za potpis

Nadalje, potrebno je 500 potpisa za učešće na izborima za kantonalne skupštine na kojima broj birača ne prelazi 100.000, odnosno hiljadu potpisa ako broj birača prelazi 100.000 KM.

“Potpisi podrške dostavljeni za izbore za viši nivo vlasti vrijede i za niži nivo vlasti koji ulazi na taj nivo vlasti”, kaže se u Izbornom zakonu BiH.