BANJALUKA, SARAJEVO – Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu ove godine izvezla ukupno 4.264.614.261 KM proizvoda, a uvezla 7.606.329.764 KM.
Ključni podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine
- Izvoz: 4,26 milijardi KM
- Uvoz: 7,60 milijardi KM
- Deficit: oko 3,34 milijarde KM
- Rast izvoza: +103 miliona KM
- Rast uvoza: +74 miliona KM
U podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), koji su dostavljeni “Nezavisnim novinama”, vidljivo je da je u prvom kvartalu ove godine povećan i uvoz i izvoz u odnosu na isti period prethodne godine.
Uvoz je povećan za oko 74 miliona KM
Tako je uvoz veći za oko 74 miliona KM, dok je izvoz veći za 103 miliona KM.
Podaci pokazuju da je spoljnotrgovinski deficit za tri mjeseca ove godine iznosio oko 3,34 milijarde KM.
Gdje smo najviše izvozili
Hrvatska je zemlja u koju smo izvozili najviše naših proizvoda, ali i uvozili iz nje, te je daleko najveći vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine.
Za tri mjeseca u Hrvatsku smo izvezli robe u vrijednosti od 707 miliona KM, dok smo iz ove zemlje uvezli proizvoda u vrijednosti od 1,42 milijarde KM.
Nemačkoj i Srbiji
Kada je riječ o izvozu, nakon Hrvatske, Bosna i Hercegovina je najviše svojih proizvoda plasirala u Njemačku, za 615 miliona KM, te u Srbiju za 444 miliona KM.
Nakon Hrvatske, Srbija je ovdje plasirala najviše svojih proizvoda za 996 miliona KM.
Slijedi uvoz iz Njemačke za 631 milion KM.
Šta smo najviše uvozili?
Od proizvoda koji se najviše uvoze, prednjače nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i uređaji, te mehanički uređaji i njihovi dijelovi za 649 miliona KM.
Slijedi uvoz vozila, osim željezničkih i tramvajskih vozila, njihovih dijelova i pribora za 590 miliona KM i električnih mašina i opreme i njihovih dijelova za 456 miliona KM.
Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu izvezla najviše električnih mašina i opreme i njihovih dijelova za 395 miliona KM.
Nakon toga, najviše smo plasirali nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i uređaji i mašinski uređaji i njihovi dijelovi za 345 miliona KM, te namještaj, nosači za dušeke, oprema za krevete i slični proizvodi (dušeci, jastuci i slični plišani proizvodi) za 290 miliona KM.
Industrija čelika
Ekonomista Igor Gavran kaže da, iako je izvoz nominalno porastao, zabrinjava pad izvoza i količinski i vrijednosni u nekim strateškim sektorima poput industrije čelika.
“S druge strane, uvoz koji konkurira toj istoj industriji se ne smanjuje, naprotiv. Više ne izvozimo koks, izvoz električne energije je daleko manji nego prije, a uvoz je, nažalost, sve prisutniji. Naravno, i promjene cijena su imale efekta, ali su te razlike premale da bi značile bilo kakvu značajniju promjenu. Tim prije što znamo da će uvoz sigurno biti veći, za mjesece će biti dostupni podaci”. samo najavite, prvenstveno zbog poskupljenja uvoznih naftnih derivata”, istakao je Gavran za “Nezavisne novine”.
Neophodne zaštitne mjere
Prema njegovim riječima, ako se hitno ne donesu zaštitne mjere za industriju čelika, uskoro ih više nećemo imati, pa će se uvoz drastično povećati, a izvoz nestati.
“I naravno, uvozne cijene će rasti kada više ne bude domaće konkurencije. Imali smo i pad izvoza namjenske industrije, vjerovatno zbog poteškoća u transportu, pa, iako zbirne brojke to ne govore, u ovim podacima može biti više negativnog nego pozitivnog. U najmanju ruku, puno razloga za zabrinutost, a malo za zadovoljstvo”, zaključio je Gavran.
Datum i vrijeme objave: 15.04.2026 - 06:44 sati
