Skupština Crne Gore će se o ustavnim promjenama izjasniti do 15. jula, a do kraja jula biće izabrane sudije Ustavnog suda, saznaje “Dan” iz dobro upućenih izvora.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić već je započeo sve neophodne proceduralne i tehničke pripreme kako bi se ovi hitni zahtjevi evropskih partnera operacionalizovali kroz vanredne sjednice Skupštine Crne Gore, za koje se očekuje da budu zakazane u najkraćem mogućem roku.
Skupština Crne Gore će se o ustavnim promjenama izjasniti do 15. jula, a do kraja jula biće izabrane sudije Ustavnog suda, saznaje “Dan” iz dobro upućenih izvora. Ovaj medij nezvanično saznaje da je takav prijedlog stigao od Evropske komisije, a predsjednik parlamenta Andrija Mandić uskoro će zakazati te sjednice, prenosi Dan.
Politička scena Crne Gore ulazi u fazu potpunog raspleta dugogodišnje institucionalne krize, koja je mjesecima ozbiljno kočila ključne reforme u pravosudnom sistemu i usporavala ukupnu dinamiku evropskih integracija. Prema pouzdanim informacijama našeg lista iz diplomatskih krugova u Briselu, Evropska komisija uputila je nedvosmislen, iako formalno nezvaničan, sugestiju podgoričkoj upravi da se proces usvajanja ustavnih amandmana i kompletiranja ključnih pravosudnih institucija svakako mora okončati prije početka ljetne pauze u radu zakonodavnog doma. Rokovi koji su dostavljeni domaćim čelnicima su krajnje jasni, precizni i ne ostavljaju prostora za uobičajenu političku taktiku: sredina jula označava se kao rok za izjašnjavanje o izmjenama najvišeg pravnog akta, dok bi sam kraj mjeseca trebao donijeti punu funkcionalnost i deblokadu Ustavnog suda kroz izbor preostalih nestalih sudija.
Demokratska partija socijalista je, zajedno sa ostalim opozicionim strankama koje su nedavno usvojile zajedničku platformu djelovanja, ovom iznenadnom ofanzivom Brisela i šefa parlamenta dovedena na rub svršenog čina. Iako je opozicioni blok do sada u više navrata pokušavao postići određene političke ustupke u sektoru sigurnosti i izborima na lokalnom nivou uslovljavanjem kvoruma, napuštanjem sjednica i bojkotom glasanja, jasna i nedvosmislena sugestija Evropske komisije potpuno im je suzila manevarski prostor i onemogućila dalje opstrukcije. Odbijanje učešća u predstojećim ustavnim promjenama i glasanje za izbor sudija Ustavnog suda u ovom kritičnom trenutku direktno bi pred domaćom i međunarodnom javnošću označilo DPS i njihove političke partnere kao glavne kočnice evropskih integracija, koje su za njih mnogo pogubnije. Izvori iz samog vrha opozicionih partija potvrđuju da se u njihovim klubovima vode intenzivne rasprave i da će, pritisnuti ovakvim razvojem okolnosti i jasnim stavovima iz Brisela, najvjerovatnije biti prinuđeni da glasaju za predložene ustavne promjene i kandidate kako bi izbjegli direktnu političku odgovornost za eventualni krah crnogorske evropske agende u ovom važnom trenutku, piše Dan.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić već je započeo sve neophodne proceduralne i tehničke pripreme kako bi se ovi hitni zahtjevi evropskih partnera operacionalizovali kroz vanredne sjednice Skupštine Crne Gore, za koje se očekuje da budu zakazane u najkraćem mogućem roku. Da su stvari konačno krenule s mrtve tačke i da cijeli sistem ulazi u izuzetno dinamičan politički finiš potvrdio je jučer i sam predsjednik Sabora, najavljujući precizan program rada za naredne dane, u kojem su definisane obaveze svih poslaničkih klubova.
Mandić se ovom prilikom oglasio na društvenoj mreži X, gdje je detaljno objasnio naredne korake u vezi sa zakonskim i ustavnim procedurama, ističući važnost trenutka u kojem se zemlja nalazi.
“Srijeda je datum prvog glasanja o promjeni Ustava. Crna Gora je u završnoj fazi zatvaranja pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom i ne smijemo dozvoliti da se cilj koji snažno podržava više od 80 odsto građana izgubi u magli dnevnopolitičkih kalkulacija. Upravo zato što ne želim da dozvolim da se u posljednjim pregovorima u ustavnim pregovorima o promjenama Crne Gore u posljednje vrijeme dozove podrška Crnoj Gori. Kako bismo došli u situaciju da ne ispoštujemo rokove koje nam je Evropska komisija precizno postavila, najavljujem da će rasprava na plenumu o neophodnim ustavnim promjenama biti u četvrtak i petak, također želim obavijestiti javnost da ćemo u srijedu pokušati da definišemo datum prvog od tri glasanja o promjeni Ustava, odnosno o izglasavanju Ustava, odnosno izjašnjavanju Danića o Ustavu.
To prvo glasanje, dodao je, pokazaće koja je od političkih partija zaista za to da Crna Gora bude zemlja sretnih, slobodnih i bogatih ljudi i prva naredna članica Evropske unije, a ko ne.
“Važno je da se svi jasno identifikujemo, ne samo domaćoj javnosti, već i Evropskoj uniji”, rekao je Mandić.
Ovako oštra i konkretna reakcija predsjednika Skupštine dolazi odmah nakon ozbiljne parlamentarne krize koja je sedmicama prijetila da potpuno parališe rad zakonodavnog doma i destabilizuje vladajuću većinu. Pitanje ustavnih promjena u pravosuđu prije nekoliko mjeseci bilo je predmet političkih dogovora, ucjena i međusobnog uslovljavanja unutar same vladajuće koalicije, ali i u odnosu sa opozicijom. Naime, dio konstituenata skupštinske većine, ali i značajan dio opozicije, svoju potrebnu podršku kvalifikovanoj većini za izmjene Ustava direktno su uslovili prethodnim usvajanjem temeljnih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakona o unutrašnjim poslovima.
Insistiranje na hitnoj reformi sektora bezbjednosti i evidentni pokušaji različitih interesnih grupa da kroz navedene zakonske akte uspostave punu političku kontrolu nad policijskim aparatom i tajnom službom doveli su do institucionalnog zastoja. Dok su se iza zatvorenih vrata vodile mukotrpne rasprave o tome ko i kako upravlja unutrašnjim poslovima, ko će biti na čelu ključnih administracija i kako će se podijeliti funkcije unutar nacionalne sigurnosti, ključni evropski zadaci, kao i imenovanje sudija, potpuno su gurnuti u drugi plan. Svaki pokušaj pronalaženja kompromisa završavao se novim zahtjevima, što je dovelo do ozbiljnog nezadovoljstva međunarodnih posmatrača koji godinama prate napredak Crne Gore na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Ipak, direktan i snažan pritisak iz Brisela, koji je kulminirao pomenutim nezvaničnim, ali krajnje obavezujućim uputstvima Evropske komisije, jasno je stavio do znanja svim domaćim političkim akterima da se unutarstranački sporovi i borbe za sektor sigurnosti više ni pod kojim okolnostima ne smiju koristiti kao izgovor za blokiranje temeljite reforme pravosuđa. Evropski partneri su više puta isticali da su ustavne promjene, uz hitan izbor preostalih sudija Ustavnog suda, osnovna osnova za dobijanje konačnih mjerila bez kojih je apsolutno nemoguće zatvoriti bilo koje drugo pregovaračko poglavlje. Tim prijedlogom Brisel je praktično poručio da je vrijeme političkih igara prošlo i da se javni interesi moraju staviti ispred partijskih kalkulacija, piše Dan.
Sada, kada su zbog prethodnih kašnjenja rokovi skraćeni na svega nekoliko sedmica, crnogorski parlament se nalazi pred istorijskim testom političke zrelosti i odgovornosti države. Predstojeći Kolegijum predsjednika Skupštine, koji je zakazan za sutra, kao i najavljena dvodnevna rasprava na plenumu u četvrtak i petak, bit će prvi realan i nedvosmislen pokazatelj da li je deklarativno podržavanje evropskog puta od strane više od osamdeset posto građana zaista iskrena matrica po kojoj se domaći političari služe isključivo jeftinim poenima ili služe isključivo domaćim političarima. izborne kampanje. Javnost će imati priliku da jasno vidi ko je spreman da podrži neophodne reforme, a ko će nastojati da podmetanjem ili opstrukcijom ustavnih procedura dodatno uspori napredak Crne Gore na evropskom putu. Ovo raspletanje u Skupštini odrediće ne samo sudbinu pravosudnog sistema u narednim godinama, već će direktno uticati i na stabilnost samih institucija koje su dugo bile u zapuštenom stanju. Sve oči domaće javnosti, ali i međunarodne zajednice, sada su uprte u Skupštinu Crne Gore, u kojoj će se narednih dana rješavati pitanja ključna za dalji razvoj društva i jačanje vladavine prava.
