Kada se kaže estrogenavećina ljudi odmah pomisli na žene, ciklus, trudnoću i menopauzu. Kada pomislite na testosteron, mislite na muškarce, mišiće, libido i snagu. Međutim, nije sve tako jednostavno u fiziologiji. Iako je istina jednostavna – muškarci imaju estrogen, kao što žene imaju testosteron. Razlika je u koncentraciji, ravnoteži i biološkom kontekstu.
Kod muškaraca je glavni estrogen estradioli to nije slučajni višak, već hormon koji učestvuje u regulaciji kostiju, masnog tkiva, seksualne funkcije, plodnosti, mozga i kardiometaboličkog zdravlja.
Kod muškaraca, testosteron se uglavnom proizvodi u testisima, pod kontrolom hipotalamusa i hipofize. Tada se dio testosterona u perifernim tkivima pretvara u estradiol. Upravo je ova konverzija važna za mnoge efekte koji su se ranije pripisivali isključivo testosteronu. Enzim koji to omogućava tzv aromataza. On pretvara androgene, prvenstveno testosteron i androstendion, u estrogene. Ovaj proces se odvija u masnom tkivu, mišićima, kostima, mozgu i testisima, proizvodi se sam, od vlastitih androgena.
Zašto je muškarcima potreban estrogen?
Estrogen kod muškaraca ima nekoliko važnih uloga.
Prvo, važno je za metabolizam kostiju. Bez dovoljno estradiola, kosti postaju metabolički nestabilnije, metabolizam se povećava, a mineralna gustoća kostiju može se smanjiti. Istraživanja na muškarcima s nedostatkom aromataze i poremećajima receptora estrogena pokazala su da estrogen nije “ženski luksuz”, već esencijalni hormon za normalno sazrijevanje i održavanje muškog skeleta.
Drugo, estrogen utiče masnog tkiva i sastava tijela. U važnoj eksperimentalnoj studiji objavljenoj u New England Journal of MedicinePokazalo se da nedostatak androgena ima veći učinak na mišićnu masu i snagu, dok nedostatak estrogena kod muškaraca značajno doprinosi povećanju tjelesne masti. I testosteron i estradiol zajedno učestvuju u održavanju seksualne funkcije.
Treće, estradiol je važan za libido, erektilna funkcija i spermatogeneza. Pregledni radovi pokazuju da estrogeni i aromataza postoje u muškom reproduktivnom sistemu i da učestvuju u regulaciji seksualne funkcije i proizvodnje sperme. Stoga ideja da je svaki estrogen kod muškarca neprijatelj testosterona nije tačna. Problem nije prisustvo estrogena, već neravnoteža.
Šta se dešava kada muškarac ima premalo estrogena?
Nedostatak estrogena kod muškaraca obično ne nastaje kao izolirani problem, već kao dio šireg hormonskog poremećaja. Može se javiti sa hipogonadizmom, vrlo niskim nivoom testosterona, upotrebom inhibitora aromataze, ekstremnom redukcijom masti, rijetkim genetskim poremećajima aromataze ili receptora estrogena. Moguće posljedice su:
1. Smanjena mineralna gustina kostijuveći rizik od osteopenije i osteoporoze.
2. Povećanje masnog tkivaposebno ako je testosteron nizak u isto vrijeme.
3. Smanjen libido i seksualna funkcija.
4. Umor, loše raspoloženje i niži osjećaj vitalnostiiako ovi simptomi nisu specifični i ne treba ih automatski pripisivati estradiolu.
Kod muškaraca se testosteron mjeri mnogo češće od estradiola, ali ponekad problem nije samo “nizak testosteron”, već i nizak estradiol. Zbog toga je opasno neselektivno davati lekove koji blokiraju aromatazu samo zato što se neko plaši estrogena.
Šta se dešava kada muškarac ima previše estrogena?
Višak estrogena kod muškaraca takođe obično nije izolovan. Može nastati zbog povećane aromatizacije testosterona u masnom tkivu, gojaznosti, bolesti jetre, nekih tumora testisa ili nadbubrežne žlijezde, uzimanja anaboličkih steroida, određenih lijekova ili zloupotrebe hormonskih preparata.
Najpoznatija posljedica je ginekomastija – povećanje žljezdanog tkiva dojke kod muškaraca. Važno je razlikovati pravu ginekomastiju od pseudoginekomastije, gdje se uglavnom radi o masnom tkivu u predjelu dojke.
Ginekomastija može biti fiziološka u tri perioda: kod novorođenčadi, u pubertetu i kod starijih muškaraca. Ali ako se pojavi iznenada, ako je bolna, jednostrana, tvrda, praćena iscjedakom iz bradavice, promjenama na testisima, gubitkom tjelesne mase ili drugim sistemskim simptomima – onda je potrebna ozbiljna dijagnostika.
U Evropskim smjernicama za ginekomastiju ističe se da treba tražiti uzrok, provjeriti lijekove i supstance koje pacijent koristi, obaviti klinički pregled dojki i testisa, te laboratorijski i ultrazvučno usmjeriti prema nalazu. Rutinska upotreba antiestrogena i inhibitora aromataze za ginekomastiju se ne preporučuje “generalno”, već se terapija individualizira.
Shutterstock.com
Gojaznost, testosteron i estrogen – začarani krug
Ovo je vjerovatno najvažniji dio za čitaoce, s obzirom na značajan postotak gojaznih ljudi.
Masno tkivo nije samo skladište kalorija. To je endokrini organ. Što je više masnog tkiva, posebno visceralnog, to može biti veća aktivnost aromataze. Više aromataze znači veću konverziju testosterona u estradiol.
Kod gojaznog muškarca može se razviti začarani krug: više masnog tkiva → više aromatizacije → relativno manje testosterona i jače djelovanje estrogena → lošiji sastav tijela, manja fizička aktivnost, moguć pad libida i energije → više masnog tkiva.
Naravno, ovo nije jedini mehanizam. Inzulinska rezistencija, upala, apneja u snu, nedostatak fizičke aktivnosti i loša prehrana također utiču na osovinu hipotalamus-hipofiza-testikul. Ovo nas dovodi do zaključka, jer kod muškaraca estrogen nije problem sam po sebi; problem je metaboličko okruženje koje remeti odnos testosterona i estradiola.
Kako se istražuje problem?
U slučaju muškarca sa simptomima, zaključak „imam višak estrogena“ ne treba pretpostaviti. Potrebno je poći od kliničke slike.
Ovisno o simptomima, ljekar može zatražiti: ukupni testosteron, najbolje ujutro, SHBG i izračunati slobodni testosteron, LH i FSH, estradiol, posebno ako postoji ginekomastija ili ako sumnja na poremećaj aromatizacije, prolaktin, TSH, funkciju jetre i bubrega, glukozu i inzulin ako je potrebno, test Hbid-hFP, Hbid-hFP status, A. ultrazvuk ili dodatni endokrinološki pregled.
Kakva je terapija?
Terapija zavisi od uzroka.
Ako je problem gojaznostterapija nije da “blokira estrogen”, već da smanji visceralno masno tkivo, poboljša osjetljivost na inzulin, liječi apneju u snu, poveća fizičku aktivnost i reguliše ishranu. Za mnoge muškarce, hormonalni profil se poboljšava kada se stanje metabolizma poboljša.
Ako postoji potvrđen hipogonadizamsmatra se terapija testosteronomali samo kada postoje simptomi i laboratorijska potvrda. Muškarci koji žele da imaju potomstvo trebaju biti posebno oprezni, jer spolja primijenjen testosteron može smanjiti spermatogenezu.
Ako postoji ginekomastijaprvo potražite uzrok: lijekovi, anabolički steroidi, alkohol, bolest jetre, bolest testisa, tumori, hipertireoza ili drugi hormonski poremećaji. Kada je ginekomastija svježa i bolna, u nekim slučajevima se pod nadzorom specijaliste koriste selektivni modulatori estrogenskih receptora, poput tamoksifena, ali to nije samostalna terapija. Kod dugotrajne fibrozne ginekomastije lijekovi obično imaju slab učinak, pa se razmišlja o hirurškom liječenju. Europske smjernice ne preporučuju rutinsku upotrebu inhibitora aromataze, SERM-a ili nearomatizirajućih androgena kao općeg rješenja za ginekomastiju.
Ako je problem posljedica zloupotreba anaboličkih steroidasituacija je još složenija. Tada tijelo može istovremeno imati poremećenu proizvodnju vlastitog testosterona, pojačanu aromatizaciju, ginekomastiju, neplodnost, promjene lipida, krvnog tlaka, jetrenih enzima i raspoloženja. To nije kozmetički problem, već ozbiljan endokrinološki poremećaj.
Nizak estradiol nije automatski dobar. Visok estradiol nije automatski katastrofa. Kontekst je važan: godine, tjelesna masa, simptomi, testosteron, SHBG, plodnost, lijekovi, jetra, štitna žlijezda, način života i klinički nalazi. Estrogen kod muškaraca nije znak slabosti. Ovo je znak da muško tijelo koristi iste fiziološke mehanizme kao i žensko, samo drugačije. Problem nastaje kada se izgubi ravnoteža.
Naslovna fotografija-Shutterstock.com
Reference
1. Schulster M, Bernie AM, Ramasamy R. Uloga estradiola u muškoj reproduktivnoj funkciji. Azijat J Androl. 2016. maj-juni;18(3):435-40.
2. Bhasin S, Brito JP, Cunningham GR, Hayes FJ, Hodis HN, Matsumoto AM, Snyder PJ, Swerdloff RS, Wu FC, Yialamas MA. Terapija testosteronom kod muškaraca s hipogonadizmom: smjernice kliničke prakse Endokrine društva. J Clin Endocrinol Metab. 1. maja 2018.; 103 (5): 1715-1744.
3. Kanakis GA, Nordkap L, Bang AK, Calogero AE, Bártfai G, Corona G, Forti G, Toppari J, Goulis DG, Jørgensen N. Smjernice kliničke prakse EAA-evaluacija i liječenje ginekomastije. Andrologija. 2019. novembar;7(6):778-793.
