Teleskopi Euclid i Roman zajednički će mapirati središte naše galaksije

Svemirski teleskop Euclid Europske svemirske agencije napravio je novu fascinantnu fotografiju srca Mliječne staze, dijela svemira koji se preklapa s područjem koje će proučavati NASA-in nadolazeći svemirski teleskop Nancy Grace Roman. Ovaj rani uvid dat će astronomima značajnu prednost u pripremi za Romanovu misiju mapiranja neba te im dati znatno više informacija nego što bi ih mogli dobiti upotrebom samo jednog od ovih teleskopa. Euclid je zaustavio svoj uobičajeni kozmološki pregled neba na samo jedan dan u ožujku 2025. godine kako bi snimio područje koje će biti meta Romanovog istraživanja.

Ova suradnja zahtijevala je mnogo planiranja i koordinacije NASA-e i ESA-e, ali donosi izvrsne znanstvene rezultate. Dodavanje Euclidovog snimka budućem Romanovom istraživanju pomoći će u boljem mapiranju galaksije i lakšem identificiranju teško uočljivih kozmičkih tijela, poput izoliranih crnih rupa i planeta lutalica koji nemaju matičnu zvijezdu. Na priloženoj slici prikazano je u kojoj se mjeri preklapa ova snimka Euclida s budućim “djelokrugom” Romana.

Lov na kozmičko blago

Teleskop Roman će tijekom svoje petogodišnje primarne misije, koja započinje nakon lansiranja planiranog za kraj ljeta, opetovano snimati područje galaktičkog središta kako bi pratio promjene na stotinama milijuna zvijezda. Spajanjem Euclidovih podataka na sam početak Romanovog prikupljanja, koje na ovom području kreće u proljeće 2027. godine, istraživanje se efektivno produljuje za dvije godine.

Glavna metoda kojom će se teleskop Roman koristiti je traženje gravitacijskih mikroleća, fenomena koji se događa kad masivni objekt svojom gravitacijom iskrivi prostor-vrijeme i poput leće pojača svjetlost udaljene zvijezde u pozadini. Ta će metoda omogućiti detekciju planeta, ali i neobičnih objekata koje je gotovo nemoguće pronaći na drugi način. Među njima su zvjezdane crne rupe koje ostaju nakon smrti najmasivnijih zvijezda. Procijenjeno je da u Mliječnoj stazi postoji oko 100 milijuna takvih objekata, no do sada su uočavani gotovo isključivo kada su u interakciji sa zvijezdom pratiteljicom, dok Roman može otkriti i one koje galaksijom lutaju same.

Detekcija skrivenih svjetova

Budući da crne rupe zbog velike mase stvaraju dugotrajnije signale od planeta, astronomi ih moraju promatrati godinama. Stoga spomenute dodatne dvije godine, koje je osigurao Euclid, daju znanstvenicima više vremena za praćenje razdvajanja leće i pozadinske zvijezde, što olakšava mjerenje mase objekta.

Kada Roman locira takve objekte, znanstvenici će moći provjeriti ranije Euclidove snimke kako bi utvrdili ima li zvijezda u blizini. Uz pregled galaktičke izbočine, znanstvenici će upariti Euclidove podatke s Romanovim širim pregledom galaktičke ravnine, koji će u samo mjesec dana promatranja otkriti desetke milijardi zvijezda. Kombiniranje podataka oba teleskopa omogućit će praćenje sporog kretanja zvijezda i testiranje postojećih modela Mliječne staze, postavljajući novi standard za buduća koordinirana svemirska promatranja.

Priložene fotografije dobivene svemirskim teleskopom Euclid najbolje je promotriti u punoj rezoluciji, gdje je moguće zumirati i vidjeti mnoge detalje, zapravo se diviti prostranosti svemira i gustoći zvijezda u našoj galaksiji. Možete ih pronaći na ovom linku.