3 navike stanovnika plave zone na Sardiniji
Hrane se sezonski
“Tradicionalno se na Sardiniji obroci temelje na jednostavnim, minimalno prerađenim namirnicama koje su sezonske i uzgojene u neposrednoj blizini doma. Posebno se cijeni koncept chilometro zero, koji podrazumijeva da hrana dolazi iz što bližeg okruženja – idealno s udaljenosti od nula kilometara – kako bi do stola stigla što svježija i s minimalnim prijevozom”, objasnio je Mattana i dodao da takav pristup ne osigurava samo svježinu i veću nutritivnu vrijednost hrane, već i jača povezanost s lokalnim okolišem te prirodnim ritmovima godišnjih doba.
Dobra je vijest ta da uživati u sezonskoj prehrani možemo i bez da spakiramo kofere i otputujemo na Sardiniju. Zapravo, možemo se jednostavno ugledati na to kako su jele naše bake ili prabake – ljeti su im tanjuri bili puni sezonskih namirnica, dok su se zimi oslanjale na ukiseljeno povrće, mahunarke, sušenu hranu i namirnice koje su se mogle dugo čuvati.
Kretanje im je dio svakodnevice
Danas već svi stvarno znamo koliko je redovita tjelesna aktivnost važna – posebno ako posao od vas traži da sjedite osam sati dnevno. Međutim, ono što ljudi u plavim zonama rade drukčije jest to da kretanje uključuju u svoje svakodnevne rutine – hodaju do posla, slobodno vrijeme provode u vrtu, a passeggiata (šetnja nakon obroka) je neizostavan dio večeri.
Zajednica je prioritet
“Na Sardiniji se obroci gotovo nikad ne jedu u žurbi. Oni su prilika za okupljanje obitelji i prijatelja, razgovor i uživanje u hrani bez stresa, često uz čašu vina. Takve svakodnevne društvene interakcije doprinose dobrobiti i dugovječnosti”, objasnio je Mattana. Doista, ovo potvrđuju i studije – nedavno smo pisali o tome da je zajednica i osjećaj pripadnosti istoj jedna od zanemarenih tajni dugog i zdravog života, a u mediteranskim kulturama (pa tako i kod nas) ona često kreće upravo od stola.
FOTO: fabiano caddeo/iStock via Getty Images Plus
