Prije godinu dana, kada je predsjednik Donald Trump zaprijetio uvođenjem izuzetno visokih carina na gotovo svu robu koja dolazi iz inostranstva, svjetska tržišta su se uzdrmala, a strani lideri užurbano tražili odgovor. Danas slične prijetnje gotovo da više ne izazivaju ozbiljne reakcije.
Glavni razlog za to je odluka Vrhovnog suda SAD-a iz februara, kojom je predsjedniku oduzeto njegovo najmoćnije sredstvo za uvođenje carina, ostavljajući mu znatno ograničenije mogućnosti da provede svoje prijetnje. Ipak, ta presuda nije spriječila Trumpa da nastavi s takvom retorikom.
Trump je u petak na društvenoj mreži Truth Social objavio da će svaka evropska država koja uvede porez na digitalne usluge biti „odmah suočena sa stopostotnim carinama na svu robu koja se izvozi u Sjedinjene Američke Države“. Dodao je i da bi takve carine imale prednost u odnosu na postojeće trgovinske sporazume.
Pojam digitalne usluge obuhvata širok spektar djelatnosti – od Googleovog oglašavanja do Spotifyjevih streaming usluga. Porezi na digitalne usluge osmišljeni su tako da državama omoguće naplatu poreza od velikih tehnoloških kompanija koje posluju putem interneta, čak i kada ne ostvaruju profit.
Budući da su mnoge od najvećih tehnoloških kompanija američke, Trump je i ranije tvrdio da takvi porezi nesrazmjerno pogađaju upravo njih. Kongresna istraživačka služba (Congressional Research Service), koja djeluje kao nestranačko tijelo, u pojedinim slučajevima složila se s tom ocjenom.
Prije nekoliko mjeseci, kada je Trump provodio slične prijetnje, pozvao se na Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlaštenjima u vanrednim situacijama (International Emergency Economic Powers Act – IEEPA) iz 1974. godine. Administracija je tvrdila da taj zakon predsjedniku daje ovlaštenje da brzo uvede carine.
Međutim, nijedan prethodni američki predsjednik nije koristio taj zakon na takav način, a Vrhovni sud je na kraju presudio da je Trump time prekoračio svoja predsjednička ovlaštenja.
„Kada Kongres predsjedniku daje ovlaštenje za uvođenje carina, to čini jasno i uz pažljivo definisana ograničenja. U ovom slučaju to nije učinjeno“, napisao je predsjednik Vrhovnog suda John Roberts u obrazloženju većinske odluke.
„Nijedno ovlaštenje koje je Kongres dao predsjedniku u vezi s carinama ne omogućava mu da ih uvodi kad god to poželi“, izjavio je Jeffrey Schwab, viši pravni savjetnik i direktor parničnog odjela organizacije Liberty Justice Center, koja je predvodila postupak pred Vrhovnim sudom protiv predsjednikovih carina.
„Sve dok se ne ispune propisane procedure i zakonski uslovi, predsjednik ne može jednostrano uvoditi carine“, rekao je Schwab za CNN.
Nakon februarske presude administracija je prešla na složeniji plan B – jedinstvenu carinu od 10 posto koja bi trebala isteći narednog mjeseca. Istovremeno je predsjednik pokrenuo niz istraga prema trgovinskom zakonu poznatom kao Section 301, koje bi u budućnosti mogle dovesti do viših carina, ali njihov završetak može potrajati mjesecima.
Tokom svog prvog predsjedničkog mandata Trump je već pokretao istrage prema članu 301 zbog poreza na digitalne usluge koje su uvele pojedine evropske države. Međutim, one tada nisu rezultirale višim carinama, već su prvenstveno služile kao sredstvo pritiska u trgovinskim pregovorima.
Postoji mogućnost da Trump ponovo posegne za tim istragama kako bi ubrzao postupak. Ipak, s obzirom na ograničenja koja propisuje američki trgovinski zakon, trenutno izgleda malo vjerovatno da bi mogao odmah uvesti carine od 100 posto na evropsku robu.
Datum i vrijeme objave: 28.06.2026 – 11:38 sati
