Legendarni britanski muzičar Sting izjavio je da bi gubitak fizičkog rada i svakodnevnog korištenja ruku kod muškaraca mogao biti jedan od razloga zbog kojih savremeno društvo svjedoči porastu onoga što se često opisuje kao „toksična muškost“. Muzičar, čije je pravo ime Gordon Sumner, govorio je za britanski Guardian povodom povratka njegovog mjuzikla The Last Ship na londonski West End ove jeseni, gdje će predstava igrati u Royal Drury Lane teatru od septembra.
Prema Stingovim riječima, deindustrijalizacija nije donijela samo ekonomske promjene, već je duboko uticala i na identitet muškaraca, posebno radničke klase.
„Izgubili smo nešto važno“
Govoreći o promjenama u savremenom društvu, Sting je rekao da današnji muškarci mnogo rjeđe koriste fizičku snagu i praktične vještine nego prethodne generacije. „Ja svaki dan radim rukama kao muzičar i sretan sam zbog toga. Danas je rijetkost da muškarci zapravo koriste svoje ruke i fizičku snagu da nešto stvaraju. Mislim da smo tu nešto izgubili“, rekao je.
Dodao je da nema jednostavne odgovore na kompleksne društvene promjene, ali vjeruje da bi upravo gubitak fizičkog usmjerenja mogao djelimično objasniti određene negativne obrasce ponašanja. „Možda je dio toksičnosti koju danas vidimo u društvu rezultat činjenice da smo izgubili način kako usmjeriti tu energiju, tu mušku snagu. Rijetko imamo priliku koristiti je“, kazao je muzičar.
Priča o brodogradilištima i izgubljenim zajednicama
Stingove izjave usko su povezane s tematikom njegovog mjuzikla The Last Ship, koji prati posljednje dane brodogradilišta nalik onom u Wallsendu, na sjeveroistoku Engleske, gdje je i odrastao Predstava je prvi put izvedena u Chicagu 2014. godine, nakon čega je postavljena i na Broadwayu, a sada dolazi na londonski West End u obnovljenoj verziji.
Radnja se fokusira na radnike brodogradilišta čiji identitet počinje nestajati zatvaranjem industrijskih pogona tokom 1970-ih i 1980-ih godina, u periodu snažne deindustrijalizacije Velike Britanije. Za Stinga, nestanak industrije označio je i početak dugotrajnog ekonomskog i društvenog zanemarivanja sjevera Engleske.
„Bogatsvo Britanije stvoreno je u rudnicima uglja, čeličanama, tekstilnim gradovima i brodogradilištima. Sve te vještine jednostavno su odbačene zbog Thatcherine vizije ekonomije zasnovane na uslugama“, rekao je.
Muškarci u krizi identiteta
Jedna od centralnih tema mjuzikla jeste osjećaj gubitka identiteta kod muškaraca koji ostaju bez rada kojem su posvetili život. Likovi u predstavi suočavaju se s pitanjem vlastite svrhe nakon zatvaranja brodogradilišta, a jedan od njih postavlja simbolično pitanje: „Šta smo mi muškarci bez broda koji treba završiti?“
Ipak, Sting naglašava da njegov cilj nije romantizacija teškog industrijskog rada.
„Ja sam upravo onaj momak koji nije želio raditi tamo – i to s razlogom. Ljudi su radili s azbestom i raznim otrovnim hemikalijama. Bilo je strašno teško i opasno“, rekao je. Istovremeno priznaje da osjeća nostalgiju prema snažnom osjećaju zajedništva koji je postojao među radnicima.
„Grad je često bio depresivan, ali ljudi su bili nevjerovatno ponosni na brodove koje su gradili. Posao je bio težak i opasan, ali ti ljudi su mogli pogledati unazad i reći: ‘Ja sam napravio to.’ Taj građanski ponos bio je ogroman“, prisjetio se Sting.
Od Broadwaya do novog života predstave
Kada je The Last Ship stigao na Broadway, reakcije kritike bile su podijeljene, a predstava nije ostvarila uspjeh kakav su ranije postigli britanski mjuzikli poput Billy Elliot ili Kinky Boots. Ipak, tokom godina mjuzikl je doživio brojne izmjene i turneje širom svijeta. Neki likovi su uklonjeni, dok je novi dramski tekst napisao britanski autor Barney Norris.
Predstava je dobila mnogo bolje reakcije nakon izvedbi u Newcastleu 2018. godine, kada su kritičari posebno pohvalili hor i muzičku strukturu.
„Izabrao sam najteži put“
Osvrćući se na izazove stvaranja mjuzikla, Sting kaže da je sebi otežao posao odbivši lakše opcije. Umjesto da napravi predstavu zasnovanu na postojećoj priči ili jukebox mjuzikl sastavljen od vlastitih hitova, odlučio je napisati potpuno originalno djelo.
„To bi bili lakši putevi, ali ja sam izabrao najteži. Bilo je nevjerovatno zahtjevno i teško, ali vjerovatno i najnagrađujuće iskustvo u mom životu“, rekao je. Dodao je da vjeruje da je predstavi trebalo vrijeme da pronađe svoju publiku.
„Mislim da je ovom projektu trebalo vremena da pronađe svoj glas i svoju publiku. Trebalo je dugo, ali mislim da smo sada veoma blizu tome“, kazao je.
Sudski spor sa bivšim članovima The Police
Istovremeno, Sting se suočava i s pravnom bitkom na Visokom sudu u Londonu sa svojim bivšim kolegama iz benda The Police. Sud razmatra navode o neisplaćenim autorskim honorarima, a tokom procesa je navedeno da je Sting već isplatio više od 500.000 funti bivšim članovima benda – Stewartu Copelandu i Andyju Summersu – od trenutka kada je spor pokrenut.
Na pitanje o slučaju, Sting nije želio ulaziti u detalje. „To nema nikakvog smisla. To je sve što ću reći“, kratko je poručio muzičar.
Datum i vrijeme objave: 28.05.2026 – 15:31 sati
