Venecijanska komisija je istakla da je neophodno obezbijediti punu usklađenost zakona sa Ustavom, odnosno sa članovima 103. i 110. koji se odnose na izbor Vlade i prestanak njenog mandata.
Vlada je krajem prošlog mjeseca utvrdila i predložila Skupštini izmjene i dopune Nacrta zakona o Vladi, čime je prihvatila preporuke Venecijanske komisije (VK) o odgovornosti izvršne vlasti prema Skupštini i skupštinskom nadzoru Etičkog kodeksa, čime je dodatno usaglasila Nacrt zakona sa svojim mišljenjem.
Ovo su “Vijestima” odgovorili iz Ministarstva uprave (MJU) na pitanje da li je taj resor pristupio usaglašavanju Nacrta zakona sa smjernicama iz novog mišljenja koje je Komisija dala na plenarnoj sjednici 12. i 13. juna.
Venecijanska komisija je u novom mišljenju ocijenila da je Crna Gora u velikoj mjeri ispoštovala svoje ranije preporuke u vezi sa Nacrtom zakona o Vladi, ali je upozorila da taj dokument još nije u potpunosti usaglašen sa Ustavom, da ne predviđa eksplicitno odgovornost prema Skupštini i da ne predviđa parlamentarni nadzor nad Etičkim kodeksom.
Zakon je u skupštinskoj proceduri, ali iz Skupštine nisu odgovorili kada će biti na dnevnom redu.
Venecijanska komisija je istakla da je neophodno obezbijediti punu usklađenost zakona sa Ustavom, odnosno sa članovima 103. i 110. koji se odnose na izbor Vlade i prestanak njenog mandata.
„Kada je reč o preporukama koje se odnose na izričito propisivanje odgovornosti Vlade prema Skupštini i skupštinskog nadzora nad Etičkim kodeksom, Vlada je na sednici održanoj 26. juna 2026. godine utvrdila i predložila Skupštini izmene i dopune Predloga zakona o Vladi, čime su ove preporuke prihvaćene. Na taj način je već usvojeno mišljenje Komisije, već je na štetu D. odgovorio je MJU.
U amandmanu 1 se navodi da je zakonom navedeno da Vlada, odnosno predsjednik Vlade, potpredsjednici i ministri za svoj rad odgovaraju Skupštini.
Venecijanska komisija je u svojim mišljenjima navela da, iako Ustav ne sadrži konkretne odredbe o odgovornosti Vlade prema Skupštini, ovlašćenje Skupštine da bira i razrješava premijera i članove Vlade, odnosno potpredsjednika Vlade i ministara (sa ili bez portfelja) podrazumijeva da je odgovoran ne samo premijer, već i da se obrazloži cijela Vlada, a da se izjasni ova tri Vlade“, pročitajte ova tri reda. amandmanima brišu se prethodne odredbe o odgovornosti predsjednika Vlade, potpredsjednika Vlade i ministara prema Skupštini ili se usklađuju sa amandmanom 1.
U junskom mišljenju “Mlečani” su ukazali na neispunjenu raniju preporuku da se obezbijedi pravo Skupštini da vrši nadzor nad Etičkim kodeksom Vlade, “kako bi postojala određena mjera zakonodavnog nadzora nad ovim osjetljivim pitanjem”.
“Tokom razgovora sa predstavnicima Vlade, delegacija Komisije je upoznata da će Etički kodeks biti usvojen kao podzakonski akt Vlade i objavljen u Službenom glasniku. Komisija shvaća da postoje praktične poteškoće da se akti koje donosi Vlada podvrgnu skupštinskom nadzoru, ali podsjećaju da je svrha takvog nadzora veća transparentnost rada”, navodi se u saopštenju.
Posljednji, peti amandman navodi da Etička komisija Vlade jednom godišnje podnosi izvještaj Skupštini na usvajanje. Ako Skupština ne usvoji taj izvještaj, Etičkoj komisiji prestaje mandat.
“Propisivanjem obaveze Etičkog odbora da podnosi svoj godišnji izvještaj Skupštini na usvajanje, obezbjeđen je parlamentarni nadzor nad njegovim radom, posebno ako Skupština ne usvoji izvještaj, u kom slučaju prestaje mandat Etičkom odboru. Na taj način se ostvaruje svrha navedenog nadzora, a to je da građani imaju bolji uvid u rad i transparitet bivšeg plana rada Vlade”, navodi se u saopštenju. amandmanima.
Venecijanska komisija je zatražila i dodatno pojašnjenje statusa potpredsjednika Vlade, jer je članom 11. stav 3. Nacrta zakona propisano da “potpredsjednik Vlade može biti ministar”. On podsjeća da je prvobitnim nacrtom bilo predviđeno da je potpredsjednik Vlade “po pravilu” i ministar, te da je još 2023. godine upozoravano da bi ovakva formulacija mogla izazvati sumnju u mogućnost da potpredsjednik ima ministarsku funkciju, pišu “Vijesti”.
U verziji iz 2025. godine izmijenjen je tekst i precizirano je da potpredsjednik Vlade ne mora biti ministar, što je Odbor tada pozdravio.
“Međutim, nova formulacija ‘može biti ministar’ ponovo otvara pitanja da li je moguće imati potpredsjednika bez ministarskog mjesta i da li potpredsjednik može istovremeno biti i ministar bez portfelja. Tokom konsultacija crnogorske vlasti su konstatovale da se ovakvo rješenje pokazalo efikasnim u praksi. ocjenu da je ova preporuka uspješna. djelimično implementiran.
Crna Gora je među rijetkim državama u regionu koja nema zakon o Vladi. Radna grupa za pripremu ovog pravilnika formirana je u Ministarstvu uprave u junu 2022. godine. O neophodnosti donošenja zakona najviše se govorilo kada je državu vodila Vlada Dritana Abazovića (Građanski pokret URA). Nakon što je svrgnuta u parlamentu (avgust 2022.), vladala je državom godinu i dva mjeseca u punom kapacitetu (do kraja oktobra 2023.).
Venecijanska komisija je već dala dva mišljenja na verzije nacrta zakona o Vladi – 2023. i 2025. godine.
Nacrt zakona, za razliku od nacrta iz januara 2025. godine, ne ograničava broj članova Vlade, već samo broj ministara bez portfelja. U nacrtu iz 2025. godine piše da izvršna vlast može imati najviše 18 ministara za upravne oblasti, dok je u novom dokumentu ova odredba brisana, pa se samo navodi da Vlada mora imati ministre za sedam upravnih oblasti: pravosuđa, odbrane, unutrašnjih poslova, finansija, vanjskih poslova, zdravstva i javne uprave. Tih sedam oblasti se ne mogu kombinovati sa drugima.
I pored toga što je deo javnosti apelovao da zakon mora da ograniči ovlašćenja izvršne vlasti, koja je izgubila poverenje Skupštine i nalazi se u takozvanom tehničkom mandatu, to se u nacrtu zakona ne pominje. Novina u prijedlogu je da najmanje 40 posto članova izvršne vlasti bude iz manje zastupljenog spola.
Venecijanska komisija je u svom mišljenju navela da zakon ne sadrži odredbe o posljedicama negativnog rezultata provjere integriteta kandidata za premijera, članova vlade i funkcionera izvršne vlasti. Vlada nije predložila takvu odredbu jer prije toga treba promijeniti Ustav.
“Sagovornici su naglasili da takva ograničenja ne mogu biti propisana zakonom jer za njih nema osnova u Ustavu, te da je u toku priprema ustavne reforme u toj oblasti”, navodi se u mišljenju “Mlečana”.
“Komisija prima na znanje ova objašnjenja i shvaća da je bez odgovarajućih ustavnih odredbi teško zakonski urediti posljedice negativne provjere integriteta. Pozdravlja najavljenu ustavnu reformu i podsjeća da se pitanjem provjere integriteta bavi i Grupa zemalja protiv korupcije (GRECO)”.
Iz tog razloga, Komisija je preporučila da se, nakon implementacije odgovarajuće ustavne reforme, što prije zakonski preciziraju koraci koje treba preduzeti u slučaju negativnih rezultata provjere integriteta.
