Američki istraživački laboratorij ratnog zrakoplovstva AFRLpredstavio je superračunalo vrijedno 20 milijuna dolara, osmišljeno za rješavanje nekih od računalno najzahtjevnijih izazova vojne industrije, od istraživanja hipersoničnog oružja do razvoja umjetne inteligencije i dizajna zrakoplova sljedeće generacije. Stroj poznat kao Flyer nedavno je pušten u rad u zračnoj bazi Wright-Patterson u Ohiju. Sustav, kažu, u jednom danu može riješiti probleme za koje bi prosječnom prijenosnom računalu trebalo otprilike 500 godina.
Flyer sadrži otprilike 186.000 procesorskih jezgri, 800 terabajta RAM-a i 18 petabajta prostora za pohranu, a dužnosnici AFRL-a tvrde da bi samo za usklađivanje memorijskog kapaciteta bilo potrebno otprilike dva milijuna prijenosnih računala.
Umjetna sinapsa bojom svjetlosti kontrolira pamćenje
Znanstvenici Sveučilišta Sungkyunkwan razvili su fotonsku umjetnu sinapsu koja oponaša ljudski mozak tako što pomoću boje svjetlosti balansira proces učenja. Korištenjem kontroliranih defekata u poluvodiču, blisko infracrveno svjetlo pojačava sinaptičku vezu i potiče pamćenje. Nasuprot tome, plavo svjetlo prazni atomske “zamke”, što uzrokuje brzo zaboravljanje.

Jeong Ho Cho, Wooseok Yang, Sae Byeok Jo
Ova hardverska ravnoteža pamćenja pokazala je znatno veću stabilnost od klasičnih neuronskih mreža. Tehnologija, predstavljena u časopisu Nature Communictions, otvara put energetski učinkovitim AI čipovima i umjetnim mrežnicama oka.
Svemirska solarna elektrana Zhuri
Znanstvenici Sveučilišta Xidian u Kini razvijaju inovativni sustav Zhuri za prikupljanje solarne energije u svemiru i njezin bežični prijenos na Zemlju iz geostacionarne orbite udaljene više od 36.000 kilometara. Sustav koristi zrcala i leće za usmjeravanje sunčeve svjetlosti na solarnu ploču, pretvara struju u mikrovalove i uspješno ih šalje na prijamnu antenu. Tehnologija modularnih jedinica omogućava rad bez obzira na dan, noć ili vremenske uvjete, nudeći rješenje za energetsku krizu, javljaju kineski izvori.

Ling Xin
Hvatanjem nevidljivih zraka iz geostacionarne orbite, energija se pretvara u mikrovalove i usmjerava prema površini planeta. Na tlu je dočekuje rectenna, velika mreža sastavljena od milijuna sitnih prijamnih antena. Unutar svake pojedinačne antene nalaze se brze poluvodičke diode koje energiju valova trenutačno pretvaraju u istosmjernu električnu struju. U posljednjoj fazi, elektronika stabilizira dobivenu struju i pretvara je u izmjenični oblik, čime ona postaje spremna za izravno napajanje gradova i industrije.
Čip za 3D navigaciju malih robota
Istraživači s MIT-a razvili su energetski učinkovit čipzvan Gleanmer koji malim autonomnim robotima, mikrodronovima i AR naočalama omogućava trenutačno generiranje 3D karata okoline u stvarnom vremenu. Umjesto kockastog prikaza, sustav-na-čipu koristi algoritam GMMap koji prostor mapira u jednom prolazu pomoću elipsoidnih oblika, trošeći svega 6 milivata energije.
Ovo rješenje, opisano u radu pohranjenom na arXivu, smanjuje potrošnju energije za 2,5 % u odnosu na postojeće sustave, dok robotima omogućava uštedu navigacijske energije od čak 80 posto.
Pikseli koji istovremeno prikazuju i snimaju sliku
Znanstvenici s instituta ETH Zürich razvili su novu vrstu piksela koji mogu istovremeno stvarati i analizirati sliku. Za razliku od dosadašnje tehnologije gdje pikseli rade samo jedno – ili kontroliraju svjetlo na zaslonu ili ga bilježe u senzoru kamere – ovi dvosmjerni pikseli objedinjuju obje funkcije.

Glauser, Vonk i sur.
Tehnologija, predstavljena u časopisu Nature, temelji se na interferenciji svjetlosnih valova i matematičkoj Fourierovoj analizi, što omogućuje preciznu kontrolu intenziteta, faze i polarizacije svjetla na površini čipa. Ovo otkriće otvara vrata razvoju naprednih uređaja koji funkcioniraju kao kamera i zaslon u istom trenu.
Pametne leće same zacjeljuju ogrebotine
Korejski istraživači razvili su inovativni hidrogel za meke kontaktne leće koji se samostalno popravlja nakon oštećenja i omogućava regeneraciju na sobnoj temperaturi pomoću UV svjetla. Samo jedan sat izloženosti pod kućnom UV lampom pokreće kemijsku reakciju koja spaja ogrebotine, dok poseban polimerni premaz sprečava razvoj bakterija.

Jung-Hyun Choim Byoung-Ki Cho
Ova tehnologija istraživača Sveučilišta Dankook, opisana u časopisu ACS Applied Polymer Materials, obećava dugotrajnije i higijenskije leće, a prije komercijalne prodaje slijede dodatna testiranja stabilnosti i regulatorna odobrenja.
Ultracrni automobilski premaz upija 99,90 % svjetlosti
Kineski istraživači iz NIPSEA grupe razvili su ultracrni premaz koji spaja pigment crnog ugljika i ugljikove nanocjevčice, upijajući 99,90 % vidljive svjetlosti. Premaz zadovoljava stroge automobilske standarde trajnosti te pokazuje iznimnu otpornost na vodu i vlagu.

Zhiwei Liu, Changyi Pan∙Jet Cui
Novi premaz, opisan u časopisu Cell Matter & Light, koristi strukturnu apsorpciju jer ugljikove nanocjevčice stvaraju gustu mrežu mikroskopskih “zamki”. Kada svjetlost uđe u tu trodimenzionalnu strukturu, ona se neprestano odbija unutar labirinta nanocjevčica sve dok ne bude potpuno pretvorena u toplinu, umjesto da se reflektira natrag u ljudsko oko.
Talog kave kao gorivo kvalitete ugljena
Korejski institut za geoznanost i mineralne resurse KIGAMrazvio je tehnologiju koja mokri talog kave pretvara u visokokvalitetno kruto gorivo, bez prethodnog sušenja. Dobiveni biougljen postiže energetsku vrijednost od 29 MJ/kg, što odgovara antracitu, uz ekološki prihvatljiv proces bez sumpornih spojeva.

Taejun Park, Gideok Park, Hyunseung Shin
Ova inovacija, predstavljena na stranicama Chemical Engineering Journala, nudi golem industrijski potencijal za energetsku oporabu vlažnog organskog otpada, vjeruju istraživači.
Igranje mislima
Istraživači s Yalea razvili su novu vrstu sučelja mozak-računalo koje ljudima omogućava upravljanje računalima i igranje videoigara izravno mislima. Za razliku od dosadašnjih sustava, ovaj BCI koristi fMRI u stvarnom vremenu kako bi se prilagodio prirodnoj geometriji i neuronskim putevima mozga, umjesto da zahtijeva dugotrajno treniranje korisnika.
Studija, objavljena u časopisu Nature Neuroscience, pokazuje da usklađivanje tehnologije s biologijom omogućavatrenutnu kontrolu i olakšava reorganizaciju mozga. Ovakav pristup, vjeruju,otvara vrata bržoj rehabilitaciji i novoj eri u IT industriji.
Datum i vrijeme objave: 27.06.2026 – 10:21 sati





