Prvi dolazak predstavnika talibanskog režima iz Afganistana na sastanak sa zvaničnicima Evropske unije u Briselu izazvao je podijeljene reakcije među državama članicama, otvarajući pitanje da li EU treba razgovarati s vlastima koje su optužene za ozbiljna kršenja ljudskih prava.
Evropska komisija saopćila je da su razgovori vođeni na „tehničkom nivou“ i da ne predstavljaju nikakvo priznanje talibanskog režima, s kojim nijedna članica EU nema formalne diplomatske odnose.
Glavne teme bile su deportacije afganistanskih državljana koji se nalaze u Evropi, kao i jačanje konzularnih službi Afganistana na teritoriji EU.
U razgovorima su, prema navodima Komisije, učestvovali predstavnici 15 država članica.
Duboke podjele među članicama EU
Dok dio članica smatra da su ovakvi kontakti nužni iz praktičnih razloga migracijske politike, druge zemlje ih smatraju neprihvatljivim zbog stanja ljudskih prava u Afganistanu, posebno položaja žena od dolaska talibana na vlast 2021. godine.
Španija je jedina zvanično odbila učešće u razgovorima, uz poruku da ne želi učestvovati u sastancima s, kako je navedeno, „predstavnicima jedne tiranije“.
Belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prévot oštro se ogradio od sastanka, ističući da belgijska vlada ne bi organizirala niti formalno podržala takve razgovore.
Ipak, Belgija je izdala pet jednodnevnih viza članovima talibanske delegacije, uz napomenu da se razgovori nisu održavali u službenim državnim prostorijama.
Migracije i deportacije u fokusu
Glavna tema sastanka bila je saradnja u vezi s deportacijom afganistanskih državljana koji se nalaze u EU, uključujući osobe osuđene za krivična djela ili one koje predstavljaju sigurnosni rizik.
Njemačka i Austrija već duže vrijeme vode odvojene kontakte s vlastima u Kabulu, a Berlin je nedavno najavio dolazak novih afganistanskih diplomatskih predstavnika radi provjere identiteta migranata i izdavanja putnih dokumenata.
Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Türk ranije je upozorio na zabrinutost zbog planova pojedinih zemalja EU da intenziviraju deportacije u Afganistan.
Kritičari smatraju da ovakvi razgovori, iako predstavljeni kao tehnički, mogu imati političke posljedice i biti iskorišteni za propagandu talibanskog režima.
Politički i moralni spor u EU
Dok Evropska komisija naglašava da je riječ o praktičnim pitanjima migracija i sigurnosti, dio političke javnosti upozorava da EU rizikuje narušavanje vlastitih principa.
Prema pisanju španskog lista El País, ovakvi kontakti predstavljaju „opasnu tendenciju realpolitike“ i mogu značiti prelazak „simbolične crvene linije“ u odnosu na režim u Afganistanu.
Sastanak u Briselu tako je otvorio novo poglavlje u debati unutar Evropske unije – između pragmatičnog pristupa upravljanju migracijama i očuvanja osnovnih vrijednosti na kojima je Unija zasnovana.
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.
Datum i vrijeme objave: 25.06.2026 – 22:54 sati
