Još jedan protest — ovaj put logoraša. Pismima i urgencijama, Savez logoraša BiH od Vlade Federacije BiH traži da hitno izradi zakon o ovoj populaciji. Kažu da je sve do sada ostalo bez rezultata, a rješenja su obećale i aktuelna i prethodna vlada. Dok se ministri proglašavaju nenadležnim, logoraši postavljaju pitanje — kome je cilj da žrtve torture nemaju status i ostala prava?
Hiljade logora i stotine hiljada žrtava
Ovo je mapa sa lokacijama 657 logora i zatočeničkih mjesta u Bosni i Hercegovini, u kojima je bilo zatočeno više od 200.000 osoba.
Žrtve torture tada, a danas bez statusa — bez socijalne i psihološke pomoći, suočene i s novčanim kaznama koje plaćaju entitetu Republika Srpska, jer su tužili taj entitet za torture u logorima tokom rata, ali su tužbe odbačene zbog zastare.
„Otprilike, prema nekim izučavanjima, oko 51 % je trenutno živih. Postojeći zakon o civilnim žrtvama rata prepoznaje samo 5 % populacije, a 95 % te populacije, koja i dan danas radi, doprinosi, radi knjige, filmove, dokazuje i danas na sudovima, na tužilaštvima, 95 % te populacije nema nikakva prava.”, rekao je Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša BiH.
Zakon bez rješenja
Pokušaj izrade zakona o logorašima u Federaciji BiH završio je formiranjem radne grupe prije tri godine, koja je okončala rad, ali bez konkretnih rješenja. Prijedlog Saveza logoraša BiH predviđa da žrtve torture imaju pravo na naknadu, liječenje, rehabilitaciju, prioritetno zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje (član 9). Status bi dobile sve osobe koje su od 30. aprila 1991. do 14. februara 1996. bile zarobljene ili ubijene u logorima (član 7).
„Na drugoj sjednici su se već raspali zato što su zastupnici i ministar pravde Federacije BiH izjasnili da nisu nadležni za rješavanje pitanja logoraša u BiH“, iznosi Omerović.
„Mi ne možemo biti nosioci izrada jednog takvog zakona, obzirom da logoraši nisu u našoj nadležnosti. Ta vrsta zakona, najbolje bi bila, da se donese na državnom nivou, ali obzirom na političku situaciju u kojoj mi trenutno živimo, to je nerealno za očekivati, s obzirom na sve blokade koje imamo. Prije svega, onih koji dolaze iz Republike Srpske“, argumentira Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH (NiP).
Nezadovoljstvo radom institucija i pravosuđa
Iz Federalnog ministarstva pravde i Ministarstva za boračka pitanja, koja su bila dio radne grupe, nisu odgovorili na upite. Udruženja logoraša ukazuju i na opstrukcije sudskih postupaka, zbog čega su u februaru tražili smjenu glavnog državnog tužioca Milanka Kajganića, tvrdeći da je, navodno, zaustavio slanje optužnice Sudu BiH u predmetima ratnih zločina u Sanskom Mostu i na Manjači.
“Nismo zadovoljni obustavljanjem optužnica”
“Mi do sada nismo dobili odgovore od tužilaca, od VSTV-a, predsjednika VSTV-a. Ono čime mi generalno nismo zadovoljni, zašto je došlo uopće da obustavljaju optužnice, jer time smatramo da se ide na ruku, optuženima od kojih neki direktno imaju neku vezu sa gospodinom Kajganićem”, rekao je bivši logoraš Nihad Ključanin.
Iz Ureda disciplinskog tužioca potvrđeno je da se radi na zaprimljenim pritužbama, ali detalji se ne mogu iznositi zbog tajnosti postupka. Ostaje pitanje zašto logoraši već tri decenije čekaju na pravdu i zakonska prava, u sistemu koji ne priznaje žrtve torture, a organizatore i čuvare logora “čuva” na slobodi.
Datum i vrijeme objave: 25.04.2026 – 21:22 sati
