Tržište rada u Bosni i Hercegovini u prvih pet mjeseci 2026. godine bilježi pad ukupnog broja oglasa za posao, ali određeni sektori nastavljaju povećavati potražnju za radnicima. Dok je prodajni sektor i dalje najveći generator zapošljavanja, zdravstvo se izdvaja kao oblast s najbržim rastom potrebe za novim kadrom.
Prema analizi portala MojPosao.ba, od januara do maja 2026. godine objavljena su 3.464 oglasa za posao, što je 16 posto manje u odnosu na isti period prethodne godine, kada je evidentirano 4.122 oglasa. Istovremeno, broj ponuđenih radnih mjesta smanjen je sa 8.118 na 6.663, odnosno za 18 posto.
Ipak, pad nije jednako pogodio sve sektore. Dok pojedine industrije bilježe smanjenje broja otvorenih pozicija, druge nastavljaju rasti, posebno one koje su već duže vrijeme suočene s nedostatkom kvalifikovane radne snage.
Prodaja ostaje ključni pokretač zapošljavanja
Sektor komercijale i prodaje i dalje dominira tržištem rada u BiH. U prvih pet mjeseci 2026. godine objavljeno je 1.443 oglasa za ovu oblast, kroz koje je traženo 3.211 radnika. To predstavlja 48,2 posto svih traženih pozicija u analiziranom periodu.
Drugim riječima, gotovo polovina svih otvorenih radnih mjesta bila je povezana s prodajom, što potvrđuje kontinuiranu potrebu kompanija za radnicima koji direktno učestvuju u prodajnim procesima i odnosima s kupcima.
Među najtraženijim kategorijama nakon prodaje nalaze se ugostiteljstvo i turizam, transport, skladištenje i logistika, elektrotehnika, mašinstvo i proizvodnja.
Najtraženiji radnici ostaju operativni kadrovi
Podaci pokazuju da su poslodavci u prvih pet mjeseci godine najviše tražili prodavače, komercijaliste i prodajne predstavnike, agente korisničke podrške, vozače i dostavljače te skladištare.
Istovremeno, najveći rast potražnje bilježe medicinske sestre i tehničari, kuhari, elektrotehničari i prodavači. Posebno se izdvaja zdravstveni sektor, gdje je broj traženih pozicija povećan sa 104 na 164, što predstavlja rast od gotovo 58 posto.
Rast potrebe za radnicima zabilježen je i u sektorima osiguranja, bankarstva i informacionih tehnologija, dok su najveći padovi evidentirani u telekomunikacijama, zanatskim uslugama i proizvodnji.
Zanatske usluge izgubile su 181 traženu poziciju u odnosu na prošlu godinu, dok je proizvodnja zabilježila pad od 165 otvorenih radnih mjesta.
Sarajevo i dalje najveće tržište rada
Kada je riječ o geografskom rasporedu zapošljavanja, Sarajevo ostaje vodeće tržište rada u Bosni i Hercegovini. Najveći broj oglasa zabilježen je i u Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli.
U odnosu na isti period 2025. godine, rast broja oglasa evidentiran je u Mostaru, Brčkom i Banjoj Luci, dok je Sarajevo zabilježilo blagi pad.
Istovremeno, raste i broj prilika za rad u inostranstvu. Udio stranih oglasa povećan je sa dva na tri posto ukupnog broja oglasa. Najviše ponuda odnosilo se na Hrvatsku, Njemačku, Sloveniju i Ujedinjene Arapske Emirate, a najtraženiji profili bili su medicinski radnici, prodavači, radnici u proizvodnji, kuhari, skladištari i vozači.
Podaci pokazuju da, uprkos usporavanju ukupnog tržišta rada, potražnja za stručnim, tehničkim i operativnim kadrovima ostaje snažna, posebno u oblastima prodaje, zdravstva i tehničkih zanimanja.
