Kina preuzela vrh: Superračunar LineShine postao najmoćniji na svijetu, SAD pao na drugo mjesto

Superračunar LineShine, smješten u kineskom gradu Shenzhenu, postao je najmoćniji računar na svijetu prema najnovijoj Top500 listi. Time je prvi put od 2017. godine jedan kineski sistem zauzeo prvo mjesto, što se često posmatra kao pokazatelj tehnološke snage jedne države.

LineShine je u svom debiju na listi potisnuo dosadašnjeg lidera, američki superračunar El Capitan, koji se nalazi u Kaliforniji.

Tehničke karakteristike i performanse LineShinea

Prema podacima Top500 projekta, LineShine je dostigao performanse od 2.198 exaflops, što znači da može izvršiti više od dva kvintiliona operacija u sekundi. Ovaj sistem razlikuje se od većine savremenih superračunara jer koristi isključivo klasične procesore (CPU), umjesto grafičkih procesora (GPU) koji se češće koriste u razvoju umjetne inteligencije.

Za svoj rad LineShine zahtijeva oko 42,2 megavata električne energije, što ga svrstava među izuzetno energetski zahtjevne sisteme.

Globalna rang lista i pozicije drugih zemalja

Nakon promjene na vrhu, El Capitan je sada na drugom mjestu, dok su još dva američka superračunara u nacionalnim laboratorijama u Tennesseeju i Illinoisu također među prvih pet. Na petom mjestu nalazi se Jupiter superračunar iz Njemačke, dok su u top 10 još i sistemi iz Italije, Švicarske i Japana.

U Ujedinjenom Kraljevstvu se nalazi 11 sistema na listi 500 najmoćnijih, a najviše rangiran je Isambard-AI Univerziteta u Bristolu, koji je na 11. mjestu. Ovaj sistem koristi više od 5.400 Nvidia „superčipova“ i smješten je u visokosigurnosnom objektu.

Australijski Setonix, koji se nalazi u Zapadnoj Australiji, zauzima 86. mjesto i predstavlja najjači sistem te zemlje.

Globalna trka u razvoju superračunara i AI infrastrukture

Evropska unija je prošle godine predstavila plan vrijedan 20 milijardi eura za izgradnju „gigafabrika“ sa moćnim superračunarima koji bi služili razvoju nove generacije umjetne inteligencije. Ovi sistemi bi trebalo da ubrzaju inovacije u oblastima poput zdravstva, biotehnologije, robotike i industrije.

Najnapredniji planirani sistemi mogli bi imati do 25.000 AI procesora, dok bi gigafabrike išle i preko 100.000 procesora.

Međutim, stručnjaci i aktivisti upozoravaju da ovakvi energetski zahtjevni sistemi, koji troše ogromne količine električne energije i vode za hlađenje, mogu predstavljati izazov za klimatske ciljeve, posebno ako ne budu oslonjeni na obnovljive izvore energije, prenosi The Guardian.