Bosna i Hercegovina ulazi u period sporijeg ekonomskog rasta i ubrzane inflacije, dok rastući troškovi energije i slabija potražnja na izvoznim tržištima pojačavaju pritisak na privredu, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF) nakon završetka redovne misije u okviru konsultacija po članu IV za 2026. godinu.
MMF procjenjuje da će ekonomski rast BiH ove godine iznositi dva posto, u odnosu na 2,1 posto godinu ranije. Prema ocjeni Fonda, negativan utjecaj energetskog šoka povezanog s ratom na Bliskom istoku i slabije vanjske potražnje neutralizira efekte ekspanzivne fiskalne politike i snažne domaće potrošnje.
Iako MMF očekuje postepeni oporavak rasta prema nivou od tri posto, upozorava da takav tempo neće biti dovoljan za značajnije približavanje životnog standarda Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji bez provođenja dubokih strukturnih reformi.
Istovremeno, inflacija nastavlja ubrzavati. Nakon što je prosječna stopa inflacije porasla sa 1,7 posto u 2024. na četiri posto u 2025. godini, MMF očekuje da će ove godine dostići 5,4 posto, prvenstveno zbog rasta cijena energenata.
Fond upozorava da bi široko postavljene mjere podrške, poput univerzalnih popusta na gorivo uvedenih u Republici Srpskoj, mogle dodatno opteretiti javne finansije. Umjesto toga, preporučuje privremenu i ciljanu pomoć usmjerenu prema najugroženijim domaćinstvima kroz postojeće sisteme socijalne zaštite.
Posebnu pažnju MMF posvećuje fiskalnoj politici. Konsolidobani deficit države trebao bi porasti na četiri posto bruto domaćeg proizvoda ove godine, sa 2,5 posto godinu ranije. Kao ključne razloge navodi povećanja penzija, drugih socijalnih davanja i plata u javnom sektoru.
Prema izvještaju, takva struktura potrošnje povećava inflatorne pritiske, produbljuje vanjske neravnoteže i smanjuje fiskalni prostor za reakciju u slučaju novih ekonomskih šokova.
MMF također upozorava na rast zaduženosti. Republika Srpska je, prema navodima Fonda, na međunarodnim tržištima osigurala 750 miliona eura finansiranja, što predstavlja 7,3 posto njenog BDP-a, dok je Federacija BiH prikupila 800 miliona eura, odnosno 3,9 posto svog BDP-a. Takvo oslanjanje na vanjsko zaduživanje povećava rizike refinansiranja u uslovima pojačane globalne neizvjesnosti.
Prijedlozi za prevazilaženje krize
Kao ključni odgovor na izazove, MMF vidi provođenje strukturnih reformi usmjerenih na jačanje konkurentnosti i privlačenje investicija. Poseban značaj pridaje reformama povezanim s evropskim integracijama, koje bi mogle unaprijediti upravljanje, ubrzati transformaciju energetskog sektora i ukloniti prepreke za poslovanje.
Jedan od najvećih izazova za izvoznike bit će novi evropski Mehanizam za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM), koji od 2026. godine pogađa oko 11 posto izvoza Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Najizloženiji su sektori aluminija, cementa, električne energije te željeza i čelika.
MMF smatra da bi uspostavljanje sistema za praćenje, izvještavanje i verifikaciju emisija u skladu sa standardima EU moglo pomoći domaćim kompanijama da smanje troškove povezane s novim pravilima i očuvaju konkurentnost na evropskom tržištu.
Fond zaključuje da izgledi za ekonomiju BiH ostaju opterećeni značajnim rizicima. Sporiji rast ključnih trgovinskih partnera, dugotrajno visoke cijene energije zbog sukoba na Bliskom istoku, strožiji globalni finansijski uslovi i moguće nove političke tenzije u zemlji mogli bi dodatno usporiti rast, smanjiti investicije i proširiti vanjske ekonomske neravnoteže.
Datum i vrijeme objave: 20.06.2026 – 18:45 sati
