Domovinski pokret, jedna od stranaka vladajuće koalicije u Hrvatskoj, uputio je u saborsku proceduru prijedlog „Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini“, dokument kojim se od hrvatskih institucija traži aktivniji angažman u pitanjima položaja Hrvata u BiH, uključujući izmjene izbornog sistema, jačanje političke autonomije te korištenje međunarodnih mehanizama za zaštitu interesa hrvatskog naroda.
Prijedlog rezolucije u velikoj mjeri se oslanja na deklaraciju koju je Domovinski pokret objavio početkom juna, a koja je izazvala brojne reakcije u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, ponajviše zbog zagovaranja modela koji su pojedini politički akteri protumačili kao korak prema uspostavi zasebne federalne jedinice s hrvatskom većinom, odnosno takozvanog trećeg entiteta.
Iako je rezolucija formalno upućena na razmatranje Hrvatskom saboru, njeno eventualno usvajanje zavisit će od podrške koalicionih partnera, prije svega Hrvatska demokratska zajednica.
Tvrdnja o neriješenom hrvatskom nacionalnom pitanju u BiH
U uvodnim odredbama dokumenta Domovinski pokret navodi da Hrvati u Bosni i Hercegovini, prema njihovoj ocjeni, ne ostvaruju u potpunosti prava koja im pripadaju kao jednom od tri konstitutivna naroda.
Predlagači rezolucije smatraju da postojeći politički i ustavni okvir ne omogućava punu ravnopravnost Hrvata u odnosu na druga dva konstitutivna naroda te zaključuju da hrvatsko nacionalno pitanje u BiH ostaje otvoreno.
U dokumentu se navodi da upravo zbog toga Republika Hrvatska ima legitiman interes da aktivnije prati i podržava procese koji se odnose na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Jačanje institucija i podrška hrvatskim organizacijama
Jedan od prijedloga iz rezolucije odnosi se na nastavak i proširenje institucionalne podrške organizacijama i ustanovama koje djeluju među Hrvatima u BiH.
Domovinski pokret predlaže da Hrvatska nastavi pružati političku, finansijsku i programsku podršku obrazovnim, zdravstvenim, kulturnim i medijskim institucijama, kao i ustanovama Katoličke crkve.
Kao cilj takve politike navodi se jačanje položaja i veći stepen autonomije hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Zahtjev za posebnom izbornom jedinicom
Među najznačajnijim političkim prijedlozima nalazi se zahtjev da Hrvatska nastavi podržavati reformu izbornog sistema u BiH koja bi, prema stavu predlagača, osigurala da svaki konstitutivni narod bira svoje legitimne političke predstavnike.
U tom kontekstu rezolucija predviđa mogućnost uspostave posebne izborne jedinice za izbor predstavnika hrvatskog naroda.
Predlagači smatraju da bi takvo rješenje doprinijelo političkoj ravnopravnosti Hrvata, dok kritičari upozoravaju da bi moglo dodatno produbiti etničke podjele i otvoriti rasprave o teritorijalnoj reorganizaciji zemlje.
Evropski put BiH uz insistiranje na autonomiji Hrvata
Domovinski pokret u dokumentu istovremeno podržava evropske integracije Bosne i Hercegovine i nastavak pružanja pomoći iz Hrvatske u procesu usvajanja evropskih standarda.
Međutim, naglašava da reforme koje prate evropski put moraju, prema njihovom stavu, očuvati tronacionalni karakter Bosne i Hercegovine te osigurati političku, jezičku, kulturnu i teritorijalnu autonomiju Hrvata.
Predlagači smatraju da je potrebno stvoriti mehanizme koji bi, kako navode, trajno onemogućili političku dominaciju nad hrvatskim narodom u BiH.
Mogućnost korištenja prava veta
Jedna od najspornijih odredbi rezolucije odnosi se na poziv Vladi Hrvatske da koristi sve raspoložive instrumente unutar Evropske unije i međunarodnih organizacija radi zaštite interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Među tim mehanizmima posebno se spominje i mogućnost korištenja prava veta.
Predlagači smatraju da bi Zagreb trebao koristiti svoj položaj unutar evropskih institucija kako bi podržao inicijative koje smatra korisnim za Hrvate u BiH, ali i blokirao one koje procjenjuje štetnim.
Takva formulacija otvorila je pitanje da li bi Hrvatska u određenim okolnostima mogla usporavati ili blokirati pojedine korake Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu ukoliko procijeni da nisu ispunjeni određeni politički zahtjevi.
Poziv na sankcionisanje zvaničnika iz BiH
Posebnu pažnju izazvala je odredba koja se odnosi na izborni proces u Bosni i Hercegovini.
Domovinski pokret tvrdi da postoje pokušaji organiziranog preglasavanja Hrvata prilikom izbora hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, delegata u domovima naroda i drugih institucija.
U rezoluciji se od hrvatske vlade traži da takve pojave osuđuje unutar institucija Evropske unije i međunarodnih organizacija.
Osim političkih reakcija, predlaže se i mogućnost sankcionisanja političkih i javnih zvaničnika iz Bosne i Hercegovine za koje bi hrvatske vlasti procijenile da podstiču, kako navode, izborni inžinjering na štetu Hrvata.
Kao primjer navodi se mogućnost primjene mjera sličnih diplomatskom institutu „persona non grata“.
Traži se revizija hrvatskih državljanstava
Među prijedlozima koji su izazvali posebne reakcije nalazi se i zahtjev za revizijom postupaka dodjele hrvatskog državljanstva osobama iz Bosne i Hercegovine.
Domovinski pokret poziva Vladu Hrvatske da preispita zakonitost sticanja državljanstva u slučajevima gdje postoje sumnje na nepravilnosti ili zloupotrebe.
Poseban fokus stavljen je na osobe koje, prema stavu predlagača, učestvuju u procesima koji narušavaju politički položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U dokumentu se navodi da bi nezakonito stečena državljanstva trebala biti poništena nakon provedene revizije, uz puno poštivanje zakonskih procedura i međunarodnih obaveza Republike Hrvatske.
Predlagači kao jedan od razloga navode nesrazmjer između broja evidentiranih hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini i određenih demografskih pokazatelja.
Jačanje veza sa Hrvatskim narodnim saborom
Završni dio rezolucije odnosi se na saradnju između institucija Republike Hrvatske i Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine.
Domovinski pokret smatra da bi Hrvatski sabor i hrvatske državne institucije trebali intenzivirati dijalog s HNS-om, koji u dokumentu opisuje kao najvažnije političko tijelo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Predlaže se da predsjednik Hrvatskog sabora do kraja 2026. godine inicira smjernice za unapređenje institucionalne saradnje s ovom organizacijom u okviru međunarodnih aktivnosti hrvatskog parlamenta.
Očekuju se političke reakcije
Prijedlog rezolucije dolazi u trenutku kada su pitanja izbornog zakonodavstva, ustavnih reformi i položaja konstitutivnih naroda među najosjetljivijim političkim temama u Bosni i Hercegovini.
Dok predlagači tvrde da dokument predstavlja pokušaj zaštite političkih prava Hrvata u BiH, kritičari upozoravaju da pojedine odredbe zadiru u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine te otvaraju prostor za nove političke napetosti.
Hoće li prijedlog dobiti podršku većine zastupnika u Hrvatskom saboru i postati službeni stav hrvatskog parlamenta, trebalo bi biti poznato nakon što se o njemu izjasne vladajuće stranke i ostali politički akteri u Hrvatskoj.
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.
Datum i vrijeme objave: 18.06.2026 – 14:01 sati
