Sedma Bh. povorka ponosa održat će se u subotu, 20. juna, u Sarajevu pod sloganom “Sve nam boje dobro stoje”. Iz Povorke su ranije rekli da ovaj slogan jednostavnim i bliskim jezikom prenosi snažnu poruku: sve naše razlike – rodne, seksualne, etničke, vjerske i druge – prirodan su dio našeg identiteta i kao takve zaslužuju poštovanje. “Boje” nisu samo simbol LGBTIQ+ zajednice, već metafora za sve ono što nas čini različitima, ali i povezanima.
“U vremenu podjela, ova poruka nas vraća osnovnoj istini, a to je da samo zajedno možemo graditi pravednije, otvorenije i sigurnije društvo za sve”, naveli su tada iz Povorke.
Nakon što su brojni mediji objavili vijest o održavanju Povorke ponosa i podijelili rutu kojom će se učesnici kretati, na društvenim mrežama portala iz naše zemlje su se pojavili i brojni komentari s mrzilačkim narativima poput “Povorka bolesnika”, “Putine, sad je baci”, “Povorka srama” i drugi.
Lejla Huremović, članica organizacionog odbora Povorke ponosa, za Detektor kaže da prate komentare i objave na društvenim mrežama, ali da ih je previše, mada se broj nije znatno povećao u odnosu na ranije godine.
Ona navodi da se iz godine u godinu manje-više ponavlja ta retorika koja se poveća zadnju sedmicu pred Povorku, da je veći broj komentara što je veći broj medijskih objava, te da su ti mrzilački komentari, govor mržnje i prijetnje na nekim portalima koji nemaju ni vlasnika ni impresum. Direktne prijetnje, pojašnjava ona, šalju policiji i ove kao i ranijih godina, ali nisu zaprimili odgovor.
“Mislim da je jako važno da se skrene pažnja društvu da su odgovorni za širenje govora mržnje, da postoje zakoni u BiH koji regulišu govor mržnje i prijetnje i da to ne bi trebalo da zapravo ostane nekažnjeno, da društvo i ljudi u BiH shvate da njihove riječi imaju težinu i da mogu dovesti do ozbiljnih posljedica”, kaže ona.
Huremović dodaje da svaki put kad se poveća govor mržnje, komentari te prijetnje smrću, nerijetko se desi da se to u offline sferi prelije i da neko iz zajednice doživi neki oblik nasilja.
“Za to je odgovorno i društvo jednako kao i institucije”, smatra ona.
Lejla Huremović tokom Povorke ponosa 2019. godine. Izvor: Povorka ponosa 2019. godine. Foto: povorkaponosa.ba
Psiholog Srđan Puhalo kaže da je očekivano da će se pred Povorku ponosa donekle uzburkati duhovi, ali da je situacija dosta bolja u odnosu na prvu, održanu 2019. godine, u smislu da to više nije centralna vijest mjesec dana prije Povorke, “oko koje se lome koplja”, odnosno ne dešava se velika rasprava na zvaničnim i velikim medijima.
On smatra da je društvo negdje prihvatilo postojanje Povorke ponosa kao nešto uobičajeno i nešto što je prihvatljivo.
“Ovo je u odnosu na ono što se dešavalo prve ili druge godine, kada su bile institucije i političari koji se eksplicitno izjašnjavaju protiv toga i koji svoju političku agendu upotpunjuju time”, govori Puhalo za Detektor.
Kantonalni sud u Sarajevu je ove godine donio prvu pravosnažnu presudu za diskriminaciju nad LGBTI osobama protiv nekadašnje zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo Samre Ćosović-Hajdarević, protiv koje je pokrenut postupak nakon objave na njenom Facebook nalogu 2019. u vezi s najavom prve Bh. povorke ponosa.
Prema prvostepenoj presudi, koju je i potvrdio sarajevski Kantonalni sud, uvrđeno je da je Ćosović-Hajdarević na javnom Facebook profilu napisala: “[…] Njih 15 je dovoljno da pokrenu inicijativu za povorku i organizaciju širom regije te tzv. povorke ponosa koje imaju za cilj da upropaste državu i njen narod. Svako ima pravo na život kakav želi, tako što imamo i mi svoje pravo da biramo s kim želimo da živimo. Želim da se ovakvi ljudi izoluju i sklone što dalje od naše djece i društva. Neka idu negdje drugo i prave sebi grad, državu, zakone i svoja prava koja im niko neće osporavati. Ali ovdje ne!”
Sud je tada utvrdio da je ona ovom objavom povrijedila pravo na jednako postupanje u odnosu na članove LGBTI zajednice na osnovu njihove seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika.
Prema istraživanjima koja je Puhalo radio, ali i generalno, kako kaže, odnos prema LGBT populaciji je prilično podijeljen u našem društvu, pogotovo tema istospolnih brakova i Povorke.
Puhalo pojašnjava da postoje ljudi koji smatraju da je to bolest, odnosno nešto što se može izliječiti nasiljem, batinama, agresijom ili drugim stvarima, ali da u ovom društvu samo više ne dobijaju toliko pažnje kroz zvanične medije, niti se političari usuđuju da time manipulišu i da to dovode u pitanje. To se, prema njegovom mišljenju, najbolje vidi na društvenim mrežama, odnosno u komentarima.
“S jedne strane, to što se dešava na društvenim mrežama jeste slika naše realnosti, jer očito je da ti mrzitelji Povorke ponosa i LGBT populacije prosto nemaju više medijske kanale da nametnu to svoje mišljenje ili da to učine problematičnim. S druge strane, ostale su im društvene mreže i ti komentari kao jedini kanal da oni izraze to neko svoje nezadovoljstvo”, kaže on.
Puhalo navodi da čak i oni koji su se ranije otvoreno bunili protiv toga, pogotovo u Sarajevu, sada i ne komentarišu u tolikoj mjeri.
“Ja bih rekao da se negdje Sarajevo naviklo na Povorku ponosa, ali ne smijem se kladiti da se BiH na to navikla, odnosno da se ta Povorka desi u Mostaru i Banjaluci ili drugom gradu, da bi tu bio jednak odnos kao u Sarajevu”, kaže on.
Nešto ranije ove godine, Osnovni sud u Banjaluci prvostepenom presudom utvrdio je da je Milorad Dodik diskriminisao LGBT populaciju 2023. godine u javnim nastupima nakon fizičkog napada na njih.
Dodik, koji je tada obnašao funkciju predsjednika Republike Srpske, u nekoliko navrata u martu 2023. diskriminisao je LGBT osobe nakon napada na njih u Banjaluci, a Osnovni sud je utvrdio da je diskriminacija bila upućena na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika, usljed čega je došlo do stvaranja neprijateljskog i uvredljivog okruženja.
Presudom je Dodiku zabranjeno svako daljnje poduzimanje istih ili sličnih radnji kojima se krši ili može prekršiti pravo na jednako postupanje prema članovima LGBTI zajednice.
Puhalo ističe da čak i oni koji upućuju komentare poput “Putine, baci je” čekaju da neko drugi preuzme stvar u svoje ruke, što je dobar pokazatelj jer ne pomišljaju da oni to urade pošto znaju da bi bili sankcionisani.
“Uvijek će postojati ljudi koji time nisu zadovoljni i to ne odobravaju, a Povorka je negdje okidač i provokacija za njih”, kaže on.
Sedma Povorka ponosa održat će se 20. juna u Sarajevu.
Datum i vrijeme objave: 18.06.2026 – 08:00 sati
