Jedna od ključnih preporuka koja nije u potpunosti realizovana odnosi se na princip zakonitosti i potrebu da Nacrt zakona bude u potpunosti usklađen sa Ustavom Crne Gore.
Venecijanska komisija je ocijenila da je Crna Gora u velikoj mjeri unaprijedila Nacrt zakona o Vladi, ali je istakla da su i dalje otvorena pitanja koja se odnose na ustavnost, odgovornost Vlade prema Skupštini, nadzor nad Etičkim kodeksom i status potpredsjednika Vlade.
To je objavila Venecijanska komisija Vijeća Evrope naknadno mišljenje na Nacrt zakona o Vladi Crne Gorenavodeći da su crnogorske vlasti prihvatile i ugradile veliki broj preporuka iz ranijih analiza Komisije, ali i upozoravajući na oblasti koje još nisu u potpunosti usklađene sa evropskim standardima.
Odbor je posebno pohvalio izmjene koje se odnose na način zamjene predsjednika Vlade u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, pravila o rodnoj ravnopravnosti i zastupljenosti manjina u Vladi, kvorum i način odlučivanja, kao i fleksibilniji raspored broja ministarstava.
Jedna od ključnih preporuka koja nije u potpunosti realizovana odnosi se na princip zakonitosti i potrebu da Nacrt zakona bude u potpunosti usklađen sa Ustavom Crne Gore.
Venecijanska komisija smatra da odredbe o formiranju i prestanku mandata Vlade moraju biti u skladu sa ustavnim rješenjima, navodeći da pitanja koja utiču na sistem podjele vlasti i kontrole među institucijama ne treba uređivati redovnim zakonom, već ustavnim amandmanima ako je potrebno.
Odbor je pozitivno ocijenio odredbe kojima se uvodi obaveza da najmanje 40 odsto članova Vlade moraju biti pripadnici manje zastupljenog pola, kao i obezbjeđivanje adekvatne zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica. Prema ocjeni Komisije, ovo predstavlja važan korak ka praktičnoj primjeni ustavnih načela ravnopravnosti.
Kada je riječ o broju ministarstava, Venecijanska komisija nije našla problem u tome što prijedlog zakona više ne predviđa ograničenje broja članova Vlade. Kako navodi, međunarodni standardi ne zahtijevaju striktno određivanje broja ministarstava, ali ostavljaju prostor državama da to pitanje regulišu u skladu sa svojim ustavnim sistemom.
Odbor je, međutim, zatražio dodatna pojašnjenja o statusu potpredsjednika Vlade, posebno o mogućnosti da potpredsjednik Vlade istovremeno bude i ministar. Ocijenjeno je da postojeća formulacija može izazvati zabunu i da bi zakon trebalo preciznije regulisati ovo pitanje.
Jedna od preporuka koja nije prihvaćena odnosi se na odgovornost Vlade prema Skupštini. Venecijanska komisija smatra da bi u nacrtu zakona trebalo eksplicitno navesti da je Vlada u cjelini odgovorna parlamentu, jer je to jedna od osnovnih karakteristika parlamentarnog sistema.
Ostalo je otvoreno i pitanje parlamentarnog nadzora Vladinog etičkog kodeksa. Odbor je naveo da, iako razumije da se kodeks donosi kao akt Vlade, određen oblik parlamentarne kontrole može doprinijeti transparentnosti rada izvršne vlasti.
Posebna pažnja posvećena je provjeri integriteta članova Uprave. Venecijanska komisija je saopćila da nacrt zakona ne reguliše posljedice negativnih rezultata ovakvih provjera, ali je prihvatila objašnjenje nadležnih da ovo pitanje zahtijeva prethodnu ustavnu reformu.
Na kraju, Venecijanska komisija je ocijenila da je Crna Gora značajno unaprijedila Nacrt zakona o Vladi, ali je preporučila dalje izmjene kako bi se obezbijedila puna usaglašenost sa Ustavom, jasnija odgovornost Vlade prema Skupštini i preciznije regulisanje pojedinih pitanja od značaja za funkcionisanje izvršne vlasti.
