Koliko je danas moguće prevenirati ginekološke karcinome?

Koliko je danas moguće prevenirati ginekološke karcinome, koje simptome žene ignorišu i zašto su redovni pregledi ključni? Odgovara dr Amina Pljevljak-Bulbul.

Mnoge žene redovno brinu o porodici, poslu, rokovima i obavezama, ali vlastito zdravlje često ostavljaju za „kad bude vremena“. Upravo zato razgovori o prevenciji nikada nisu samo medicinska tema. Oni su podsjetnik da je briga o sebi jedna od najvažnijih odluka koje možemo donijeti.

Ginekološke karcinome danas je moguće otkriti ranije nego ikada prije – koristimo li tu priliku?

Kada je riječ o ginekološkim karcinomima, savremena medicina danas nudi više mogućnosti za prevenciju i rano otkrivanje nego ikada ranije. Ipak, uprkos dostupnim pregledima, testovima i sve većoj informisanosti, mnoge žene i dalje odgađaju kontrole ili zanemaruju prve signale koje im tijelo šalje.

O tome koliko je danas zaista moguće prevenirati ginekološke karcinome, koje simptome ne bismo smjele ignorisati i zašto redovni pregledi mogu promijeniti tok bolesti, razgovarali smo s dr Aminom Pljevljak-Bulbul, specijalisticom ginekologije i akušerstva i subspecijalisticom ginekološke onkologije.

Zaposlena je na Klinici za ginekologiju i porodiljstvo Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo, gdje se godinama bavi dijagnostikom, prevencijom i liječenjem promjena grlića materice te aktivno učestvuje u edukaciji i savremenim onkološkim programima iz oblasti ginekološke onkologije.

Koliko je danas zaista moguće prevenirati ginekološke karcinome i koliko prevencija može promijeniti ishod bolesti?

Danas možemo govoriti o značajnom stepenu prevencije, posebno kada je riječ o karcinomu grlića materice, gdje imamo jasne i dokazano učinkovite alate – redovne ginekološke preglede, Papa test, HPV test i vakcinaciju. To je jedan od rijetkih karcinoma kod kojeg zaista imamo mogućnost djelovati prije nego što se bolest razvije. Kod drugih ginekoloških karcinoma, poput karcinoma jajnika ili tijela materice, prevencija je složenija, ali i dalje postoji prostor za rano prepoznavanje faktora rizika i prvih simptoma.

Kroz svoj rad svakodnevno vidim koliko rana reakcija mijenja tok bolesti. Prevencija ne znači da možemo spriječiti svaki slučaj, ali znači da možemo značajno smanjiti rizik i, što je još važnije, otkriti bolest u fazi kada je liječenje najuspješnije. Kao neko ko je svakodnevno uključen u operativno liječenje i kome pacijentice često ukazuju povjerenje pri izboru operatera, jasno vidim razliku između slučajeva otkrivenih na vrijeme i onih koji dolaze kasnije.

dr Amina Pljevljak-Bulbul: “Tijelo rijetko šalje signale bez razloga, samo ih trebamo naučiti slušati.”

Koje simptome žene najčešće ignorišu, a mogu biti važan signal da nešto nije u redu?

Nažalost, simptomi koji se najčešće zanemaruju su upravo oni koje tijelo šalje kao prve signale upozorenja. To mogu biti neredovna krvarenja, krvarenje između ciklusa ili nakon odnosa, bol u donjem dijelu stomaka, nadutost koja traje duže vrijeme ili osjećaj pritiska.
Problem je što se ti simptomi često pripisuju stresu, hormonalnim promjenama ili svakodnevnom umoru. Žene su navikle da “izdrže” i stave sebe na posljednje mjesto, što u medicini često ima svoju cijenu. U praksi vidim da upravo te male promjene, koje su dugo ignorisane, kasnije postaju razlog za ozbiljnije intervencije. Zato uvijek naglašavam – tijelo rijetko šalje signale bez razloga, samo ih trebamo naučiti slušati.

Zašto su redovni ginekološki pregledi, Papa test i HPV test važni čak i kada nema simptoma?

Najveća vrijednost preventivnih pregleda upravo je u tome što omogućavaju otkrivanje promjena prije nego što izazovu bilo kakve tegobe. Veliki broj stanja koja prethode malignim oboljenjima razvija se potpuno tiho i bez jasnih simptoma. Zbog toga osjećaj da je sve u redu nije dovoljan pokazatelj zdravlja.

Žene koje redovno dolaze na preglede imaju ogromnu prednost. Kod njih imamo više vremena za donošenje odluka, više mogućnosti za liječenje i mnogo veću sigurnost u procjeni rizika. Pregled traje kratko, ali njegov značaj može biti dugoročan i upravo zato prevenciju nikada ne treba odgađati.

Koje životne navike mogu povećati rizik od razvoja ginekoloških karcinoma?

Način života ima značajan uticaj na opšte, pa i reproduktivno zdravlje. Pušenje, hronični stres, neredovna ishrana i fizička neaktivnost mogu dugoročno oslabiti organizam i njegovu
sposobnost da se izbori s različitim procesima, uključujući i infekcije poput HPV-a.

S druge strane, briga o sebi kroz uravnoteženu ishranu, kretanje, kvalitetan san i redovne
kontrole nije samo preporuka, već investicija u zdravlje. Važno je naglasiti da nijedna navika sama po sebi nije presudna, ali njihov zbir čini razliku. Žene često traže “veliki korak”, a zapravo su male, dosljedne promjene ono što dugoročno daje rezultat.

Koliko stres i iscrpljenost utiču na reproduktivno zdravlje žene?

Uticaj dugotrajnog stresa često se potcjenjuje. Kada smo mjesecima izloženi pritisku, nedostatku sna i iscrpljenosti, slabi i naš imunološki sistem. To indirektno utiče na sposobnost organizma da se izbori s infekcijama i drugim procesima koji mogu ugroziti zdravlje.

dr Aminom Pljevljak-Bulbul: “U razgovoru s pacijenticama često primjećujem isti obrazac – vlastite potrebe stavljaju na posljednje mjesto.”

Zdravlje nije samo odsustvo bolesti. Ono podrazumijeva ravnotežu između obaveza, odmora, emocionalnog blagostanja i brige o sebi. Upravo ta ravnoteža dugoročno čuva i reproduktivno zdravlje.

Mnoge životne priče bile bi drugačije da je pregled obavljen ranije

Zašto odgađanje pregleda često postaje najveći problem?

Odgađanje pregleda je jedan od najvećih izazova u savremenoj medicini. Razlozi su različiti:
nedostatak vremena, strah od nalaza ili jednostavno stavljanje sebe u drugi plan.
Međutim, iz iskustva mogu reći da je upravo to odgađanje često trenutak u kojem gubimo
prednost koju smo mogli imati. Kada se žena javi na vrijeme, mogućnosti su veće, zahvati
jednostavniji, a ishod povoljniji.

Strah je razumljiv, ali ne smije biti razlog za neodlazak na pregled. Naprotiv, upravo je pregled način da se taj strah zamijeni sigurnošću. U operativnoj praksi, te razlike postaju još izraženij, jer svaka odgođena kontrola može značiti složeniji zahvat koji je možda mogao biti izbjegnut.

Šta biste danas najviše voljeli poručiti ženama?

Kao ljekar koji svakodnevno radi u operacionoj sali, naučite gledati stvari iz potpuno drugačije perspektive. Tamo nema teorije samo stvarne životne priče, odluke i posljedice. I upravo to iskustvo najviše oblikuje moju poruku ženama.

Najčešće ne razmišljamo o zdravlju dok je sve u redu. Odgađamo preglede, ignorišemo
simptome, uvjeravamo sebe da “nije ništa ozbiljno”. A istina je da mnoge od tih situacija, koje kasnije zahtijevaju ozbiljno liječenje, počinju tiho i neprimjetno. Zato bih svakoj ženi poručila: nemojte čekati da vas nešto natjera da se brinete o sebi.

Preventivni pregled nije obaveza to je odluka da sebi date šansu. U operacionoj sali često pomislim koliko bi neke priče bile drugačije da su počele ranije. Upravo zato vjerujem da je najveća snaga u tome da reagujemo na vrijeme. Zdravlje nije nešto što se podrazumijeva. To je odnos koji gradimo prema sebi, svakim pregledom, svakom odlukom i svakim “neću više odgađati”.

Foto: Privatna arhiva, Pexels/Polina Kovaleva