Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) odbilo je prijedlog predsjednika Jakova Milatovića da se bivši ministar inostranih poslova Crne Gore Miodrag Lekić imenuje za člana Komisije za demarkaciju i utvrđivanje državne granice – saznaju “Vijesti”.
Prema nezvaničnim informacijama iz redakcije, nakon što je odbijen prijedlog za imenovanje Lekića, šef države razmatra još nekoliko potencijalnih kandidata za člana komisije sa kojima će razgovarati, a jedan od njih je profesor međunarodnog javnog prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić, pišu Vijesti.
Zašto je Lekić odbijen za člana Komisije, odnosno kako to tumači predsjednik, Vijesti očekuju odgovore iz Ministarstva diplomatije i Milatovićevog kabineta.
Milatović je krajem maja rekao da je prijedlog za imenovanje Lekića upućen imajući u vidu značaj, složenost i osjetljivost pitanja Prevlake, odnosno razgraničenja sa Hrvatskom oko tog poluostrva.
“Pitanje Prevlake i državne granice jedno je od najvažnijih pitanja državnog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i dugoročne zaštite interesa Crne Gore. Zato se ovaj posao mora voditi ozbiljno, institucionalno, profesionalno i sa najvišim stepenom državne odgovornosti”, rekao je on, prenose Vijesti.
Nekoliko dana nakon što je predložio Lekića, predsjednik je rekao da misli da rt Oštro na Prevlaci treba da pripadne Crnoj Gori. To je naišlo na oštru reakciju Hrvatske, pa je Vanda Babić Galić, specijalna savjetnica hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana, u prošlosedmičnom intervjuu za “Slobodnu Dalmaciju” rekla da je razumljivo da se Milatovićeva izjava doživljava kao korak unatrag, “jer evocira retoriku prema hrvatskom južnom teritoriju iz vremena kada su hrvatski južni teritorijali uz zvuk tenkova”.
“Očekivati podršku Hrvatske na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), a istovremeno polagati pravo na hrvatsku državnu teritoriju, u najmanju je ruku suprotno evropskim vrijednostima i samim tim ne doprinosi evropskom putu Crne Gore”, rekla je Babić Galić.
Granica između Crne Gore i Hrvatske na poluostrvu Prevlaka je sporna od raspada bivše Jugoslavije. Prevlaka se nalazi na ulazu u Boku Kotorsku.
Nakon ratnih sukoba 1990-ih, posmatrači Ujedinjenih nacija preuzeli su kontrolu nad spornim graničnim pojasom na Prevlaci – od 1996. do 2002. godine. Te godine uspostavljen je Protokol o privremenom graničnom režimu.
Prema protokolu, kopneni dio poluotoka i morski pojas od 550 metara od ulaza u Bokokotorski zaljev pripadaju Hrvatskoj, dok je dio akvatorija uz lijevu obalu poluotoka proglašen “ničijim morem”. Taj status je ostao do danas.
Vlade Crne Gore i Hrvatske su 2008. godine počele da traže trajno rješenje za pitanje Prevlake, između ostalog i preko Komisije za demarkaciju.
Komentarišući Milatovićevu izjavu, hrvatski profesor međunarodnog prava u penziji Davorin Rudolf Mlađi rekao je za “Vijesti” da je rt Oštro pripadao Hrvatskoj u vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i da to “svi u Crnoj Gori znaju”. On je naveo da prema temeljnom pravilu međunarodnog prava – da su granice između novih država, kao i do sada, između federalnih jedinica – Oštro ostaje u Hrvatskoj, pišu Vijesti.
“Tokom raspada bivše SFRJ došlo je do sporova između nezavisnih država, prije svega teritorijalnih, koji su nažalost bili praćeni i upotrebom oružane sile. Na sreću, danas se ne radi o najgrubljem kršenju međunarodnog prava (jer je i prijetnja silom protivzakonita), ali želja za prisvajanjem susjedne države nije Rudolf”, rekao je Rudolf. redakcija.
On je istakao da je “u našem vremenu sumraka međunarodnog prava u svijetu i povratka u pećinu” jedini izbor za sve povratak tom pravu.
“Postoji veliki izbor načina da se sporovi rješavaju mirnim putem, a teritorijalne pretenzije su, u najmanju ruku, deplasirane”, istakao je sagovornik.
Badinterova komisija, koja se bavila pitanjima granica bivše Jugoslavije, utvrdila je 1992. godine da su republičke granice kakve su bile u vrijeme raspada bivše države sada granice novostvorenih država, da su te granice zaštićene međunarodnim pravom i da se mogu mijenjati samo sporazumom između država.
Savezna Republika Jugoslavija, čiji je dio bila i Crna Gora, je 1996. godine priznala tu državu u međunarodno priznatim granicama, među kojima je i Prevlaka, Sporazumom o normalizaciji odnosa sa Hrvatskom.
“Vijesti” su juče pitale MVP da li taj resor dijeli Milatovićev stav da rt Oštro treba da pripadne Crnoj Gori i kada su se posljednji put sastale dvije državne komisije za razgraničenje. Međutim, odgovor nije stigao u uobičajenom obliku, već u saopštenju dostavljenom svim medijima, pišu Vijesti.
Iz Ministarstva vanjskih poslova saopšteno je da su Crna Gora i Hrvatska identifikovale otvorena pitanja od zajedničkog interesa o kojima se razgovara u kontinuitetu, na različitim nivoima i u različitim formatima, dodajući da su za neka pitanja, uz saglasnost dvije strane, formirane posebne komisije, odnosno da je nakon višegodišnjeg zastoja obnovljen rad postojećih komisija i odbora.
“Razgovori se vode između dvije susjedne i savezničke države, u duhu međusobnog uvažavanja, uvažavanja i partnerskih odnosa. Crna Gora ovim razgovorima pristupa odgovorno, u dobroj vjeri i sa jasnom opredijeljenošću da se sva otvorena pitanja rješavaju kroz dijalog. Naša strana dosljedno poštuje postignuti dogovor da pojedinačna pitanja i tok pregovora neće biti prihvatljivo rješenje dok se javno ne postigne, saopšteno je.
Naveli su da je riječ o složenim pitanjima koja imaju svoj historijski kontekst i koja često imaju dodatnu društvenu i emocionalnu dimenziju, te da upravo zbog toga smatraju da se medijskim istupima ne mogu i ne smiju rješavati, posebno “kada se to paušalno procjenjuje bez dovoljnog poznavanja činjenica i ukupnog konteksta”.
“Ovakve nastupe, bez obzira s koje strane dolazili, ne smatramo doprinosom procesu pronalaženja rješenja. Naprotiv, u nekim slučajevima predstavljaju pokušaj sticanja kratkoročne političke koristi nauštrb državnih interesa ili su dio pregovaračke taktike koja ne doprinosi izgradnji međusobnog povjerenja. Ministarstvo se neće osvrtati na takve izjave, niti komentariše sve njihove izjave, niti ih dalje komentariše Milatović.
Iz resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka) saopćili su da u potpunosti razumiju interes javnosti i pravo građana da budu informisani o stvarima od državnog značaja, ali da je jednako važno shvatiti da diplomatija po svojoj prirodi podrazumijeva određeni stepen diskrecije, prenose Vijesti.
“Ozbiljni pregovarački procesi se ne vode pred kamerama, niti uz svakodnevne medijske reakcije. Njihov uspjeh često zavisi upravo od sposobnosti učesnika da razgovaraju otvoreno, odgovorno i bez pritiska javnog nadmetanja. Diskrecija u takvim okolnostima nije izraz netransparentnosti, već neophodan preduslov za postizanje održivog i obostrano prihvatljivog rješenja”, ističu.
Iz MIP-a su kazali da su uvijek vodili računa da javnosti daju relevantne informacije, ne dovodeći u pitanje pregovaračku poziciju Crne Gore, niti mogućnost uspješnog okončanja procesa.
“Posebno ističemo da se razgovori vode uz strogo poštovanje nacionalnih interesa, nacionalnog dostojanstva i međunarodnog ugleda Crne Gore. Stavovi i stavovi naše države ne zavise od ličnih utisaka, individualnih mišljenja ili političkih tumačenja, već ih utvrđuju nadležne državne institucije, prije svega Vlada, u skladu sa Ustavom i zakonima”, kazali su oni.
