Hazrudin Bilić prisjećajući se dešavanja od 16. aprila 1993. godine priča za Detektor da mu je prva pomisao i slika iz Ahmića prepadnuti izrazi lica njegove porodice i četverogodišnjeg djeteta.
“Naumpadne mi moja porodica, moje dijete, prepadnuto. Nisam znao šta da radim. Ni ja nisam znao šta se dešava. Znao sam da je problem neki, ali da je to problem takvih razmjera… To mi je ono što se ne zaboravlja. Pogled djeteta od četiri i pol godine kad pogleda u tebe, prepadnuto”, pojašnjava Bilić.
Navodi da mu je iz godine u godinu svaki 16. april sve teži jer se sve emocije i uspomenu vraćaju. Smatra da bi porodicama preživjelih značilo izvinjenje komšija Hrvata ili zvanične politike i da se ne dešavaju provokacije sa ratnim zločincima kroz njihovo podržavanje jer ih to vrijeđa.
“Nakon toliko godina, toliko saznanja i toliko istine. Svako je imao mogućnost da sazna šta je bilo u Ahmićima i u Bosni i Hercegovini uopće, a da se još uvijek pojedinci iz tog vremena nisu odrekli tih svojih principa, nakana i te mržnje”, navodi Bilić.
Predsjednik Udruženja “16. aprila Ahmići” Armin Ahmić za Detektor navodi da se, kao i svake godine, javljaju tužna i bolna sjećanja i gorke uspomene zločina kojeg su počinili pripadnici HVO-a nad bošnjačkim stanovništvom Ahmića, Donje Večeriske i drugih mjesta općine Vitez.
“O ratnim zločinima i ratnim zločincima – koji su počinili strašne i stravične zločine u Ahmićima i na teritoriji cijele općine Vitez – moramo javno i argumentovano govoriti, da prenosimo istinu i historijske činjenice svim generacijama koje dolaze u budućnosti”, dodaje Ahmić.
On ističe da se još uvijek traga za 18 mještana koji su ubijeni u Ahmićima i mole sve one koji znaju gdje se nalaze da kažu te informacije kako bi ih mogli ukopati na način dostojanstven čovjeku.
“Zato našoj djeci, omladini i svim generacijama koje dolaze moramo govoriti o prošlosti, da znaju šta se desilo i da možemo svi zajedno izvući jedinstvenu pouku. Da se nikada ne zaborave i ne ponove Ahmići, 116 nevinih mještana Ahmića među kojima su bili ljudi, žene, djeca, starci i tromjesečna beba (…) jer uistinu svi zajedno trebamo tragati za istinom i graditi suživot, jer je sjećanje naša odgovornost”, kazao je Ahmić.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio je Darija Kordića na 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih u srednjoj Bosni koji uključuju i Ahmiće, te Miroslava Bralu na 20 godina, dok je Vladimir Šantić osuđen na 18, a Drago Josipović na 12 godina zatvora. Sud Bosne i Hercegovine je zbog zločina u Ahmićima osudio Paška Ljubičića na deset godina.
Ahmići. Foto: Detektor
I u Trusini kod Konjica obilježava se 33. godišnjica ubijanja 15 hrvatskih civila i sedam vojnika koji su se prethodno predali.
Dragica Tomić, članica Udruge obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu Konjic kaže za Detektor da je potrebno prisjećati se žrtava i da ih ne smijemo nikada zaboraviti.
“Trebamo nastojati da svi odgovaraju za svoja djela, odnosno nedjela koja su napravili. S druge strane, teško je i emocionalno. Mi nemamo nikakvih prepreka da obilježimo stradanje Hrvata sela Trusina, općina Konjic“, kazala je Tomić.
Na 33. godišnjicu ubijanja hrvatskih civila kaže da je danas bitno poručiti da se rat nikad više ne dogodi.
“Svatko treba poći od sebe i da nastoji da stvara mir u srcu, duši i svojoj okolini. U svojoj obitelji prvo pa dalje u okolini“, poručila je Tomić.
U Trusini su, prema presudama Državnog suda, 16. aprila 1993. godine pripadnici Armije Bosne i Hercegovine ubili 15 hrvatskih civila i sedam vojnika koji su se prethodno predali.
Sud BiH je zbog zločina u Trusini osudio Nihada Bojadžića na 15 godina zatvora, Edina Džeku na 13 godina, Nedžada Hodžića na 12 godina zatvora, Mensura Memića na deset, te Rasemu Handanović na pet i po godina zatvora. Krivični postupak se vodi protiv Zulfikara Ališpage, koje je više puta prekidano zbog zdravstvenog stanja optuženog i još uvijek se čeka zakazivanje početka suđenja.
Datum i vrijeme objave: 16.04.2026 – 07:30 sati
