SARAJEVO, BANJALUKA – U Bosni i Hercegovini je za godinu dana deminirano svega 52,43 km², dok je u isto vrijeme, zbog novih podataka o miniranim površinama, ukupnoj deminiranoj površini dodato 4,25 km².
Šta treba da znate:
- 2025. godine očišćeno je 52,43 km², ali je dodato još 4,25 km² sumnjivog terena
- Ukupno 774,69 km² još uvijek se sumnjiči na minu
- Od 1992. godine poginule su 8.472 osobe, uključujući djecu i pirotehničare
- Problem ostaje veliki, hoće li se planovi ubrzati?
Tako je u odnosu na početak 2025. godine, kada je u Bosni i Hercegovini bilo 822,87 km² sumnjivo opasne površine, u januaru ove godine ta brojka iznosila 774,69 km².
Koliko mina ima u Bosni i Hercegovini?
Zbog ovakve situacije, Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja sa velikim minskim problemom, a prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH objavljenim u Izvještaj o protuminskom djelovanju za 2025godine, ukupna površina pod minama u BiH iznosi 1,51 posto ukupne površine zemlje.
Posljedice mina na društvo i privredu
“Minske i eksplozivne naprave zaostale iz rata i dalje predstavljaju ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini, te imaju značajan negativan uticaj na društveno-ekonomski razvoj zemlje. Kontaminacija minama ograničava korištenje poljoprivrednog zemljišta i prirodnih resursa, što smanjuje ekonomske aktivnosti i prihode stanovništva, posebno u ruralnim i povratničkim područjima”, navodi se u ovom izvještaju.
Kako dodaju, osim ekonomskih posljedica, mine izazivaju i ljudske žrtve.
Ljudske žrtve i nesreće
„Nažalost, 30. avgusta 2025. godine dogodila se minska nesreća u kojoj umro je devetnaestogodišnji mladić godine u naselju Hodžići kod Doboja dok je pokušavao vratiti koze koje su zalutale u obilježeno minsko polje”, navode.
Od 1992 minsko-eksplozivna sredstva Od zaostalih iz rata u Bosni i Hercegovini poginule su 8.472 osobe.
„U ratnom periodu umrlo je 6.690 osoba, dok su u poslijeratnom periodu umrle 1.782 osobe, od kojih je umrlo 625. Od ukupnog broja žrtava u poslijeratnom periodu, 185 žrtava su žene, ili 10 posto, a 251 žrtva su djeca, odnosno 14 posto. umrlo je 53“, navodi se u podacima.
Rezultati deminiranja u 2025.
Kako je navedeno, tokom 2025. godine na minski sumnjivim područjima i zadacima individualnog čišćenja i tehničkog izviđanja pronađeno je i uništeno ukupno 2.269 minsko-eksplozivnih naprava i 842 komada NUS-a.
“Centar za uklanjanje mina u BiH i ovlaštene organizacije u BiH u 2025. godini postavili su 2.629 znakova minske opasnosti. Na području nadležnosti Ureda Sarajevo postavljeno je 1.410 znakova, u Uredu Banja Luka 1.199 znakova, a u Područnom uredu Brčko 20 znakova”, istakli su.
Organizacija i sredstva deminiranja
Prema podacima Centra za uklanjanje mina, BiH je prošle godine imala 21 akreditovanu organizaciju za protuminsko djelovanje, od čega devet poslovnih, sedam nevladinih i pet vladinih organizacija.
Organizacije su imale 19 mašina za mehaničku pripremu zemljišta u deminiranju, 31 preg i 1.049 metal detektora, prema podacima.
Finansiranje i implementacija plana
Kada je u pitanju finansiranje, na osnovu Strategije protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine, ukupna planirana finansijska sredstva za protuminsko djelovanje za 2025. godinu iznose 61.350.000 KM.
“Prema dostupnim informacijama, ukupno utrošena sredstva za protuminsko djelovanje u 2025. godini iznosila su 30.219.109 KM, što predstavlja 49 posto planiranog iznosa. Od ukupno utrošenih sredstava, domaće institucije Bosne i Hercegovine izdvojile su 20.591.354 KM za proces deminiranja, dok su u 2025. godini utrošena sredstva6,75,75 KM. Međunarodni centar za finansiranje deminiranja u Bosni i Hercegovini iznosio je 8.780.586 KM”, navodi se u izvještaju.
Datum i vrijeme objave: 16.04.2026 - 06:05 sati
