Evropska unija od 1. jula mijenja pravila uvoza čelika. Vijeće EU usvojilo je novu uredbu koja ističe 30. juna, te zamjenjuje zaštitnu mjeru iz 2018. godine, a prema kojoj se uvozne kvote smanjuju za 47%, a carina na uvoz iznad dozvoljenog praga raste sa sadašnjih 25 na 50 posto. Prema revidiranom sistemu tarifno-kvotnih mjera obavezno će biti deklarisanje zemlje rastapanja i izlivanja, odnosno, mjesta gdje je čelik prvi put pretvoren u čvrsti oblik, a sve u cilju da se spriječe zaobilaženja mjera kroz treće zemlje.
Mjera će obuhvatiti 30 kategorija čeličnih proizvoda, dok uvoz iz Norveške, Islanda i Lihtenštajna ostaje izuzet.
Ukidanje uvoza ruskog čelika
Prema podacima za 2025. godinu, EU je iz Rusije uvezla 5,08 miliona tona željeza i čelika, 4,8% manje nego godinu ranije. Od ovog posla ruske kompanije su profitirale oko 2,08 milijardi eura. Nešto više od 70 % uvoza u EU (73 %) otpada na poluproizvode sa ovog velikog tržišta (oko 3,72 miliona tona), i ove proizvode najviše uvoze Belgija, Italija i Češka. Mjera je uvod u potpuno ukidanje uvoza ruskog čelika do 30. septembra 2028.
Kada je o Bosni i Hercegovini riječ, prošle godine izvezla je oko 367.000 tona čelika, dok je uvezla oko 119.000 tona. Nova Željezara Zenica, koja je preuzela nekadašnji ArcelorMittal, tražila je uvođenje privremene carinske zaštite od 30% na uvoz čelika. Savjet ministara BiH nije usvojio prijedlog.
Iz komapnije je nakon toga naglašeno kako je time direktno ugroženo 1.200 radnih mjesta u kompaniji, a indirektno će se posljedice preliti na više od 11.000 radnih mjesta, koja dolaze iz djelatnosti s kojima je ovaj privredni sistem kroz poslovanje povezan; od entitetskih željeznica do kompanija s kojima zenička Željezara sarađuje.
Kako mjere nisu usvojene, Nova Željezara Zenica je krajem aprila obustavila rad pogona i postrojenja integralne proizvodnje čelika, 22. aprila zaustavljen je rad pogona Aglomeracije, a istog dana je uslijedilo i gašenje Visoke peći, uz obrazloženje neisplativosti proizvodnje čelika u trenutnim uslovima. Ovime je 130 godina industrijske tradicije završeno.
Kako će se mjera odraziti na uvoz iz BiH?
Ovisno o tome, kako će se EU kvote rasporediti na treće zemlje znat će se i utjecaj mjera na bh. kompanije koje izvoze. Neizvjesno je i da li će zenička Željezara ponovo pokrenuti proizvodnju i još jednom se okrenuti u sektoru čelika tržištu EU.
Posdsjećamo, ArcelorMittal Zenica je u 2024. godini proizveo oko 500.000 tona čelika, 16,7% manje nego 2023.godine, kada je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIOBiH) bio najveći izvoznik iz BiH.
Inače, kapacitet Mittalovog postrojenja bio je blizu milion tona godišnje, dok je kompanija imala udio oko 2,5% BDP-a BiH.
Zenička željezara, koja danas posluje pod imenom Nova Željezara Zenica i novom vlasničkom strukturom, krajem prošle godine podnijela je zahtjev za stečaj. Kako je za Forbes BiH pojasnio jedan od vlasnika kompanije Ahmed Hamzić, dug preuzete firme iznosio je 317 miliona maraka, te se zatečeno stanje razlikovalo od onoga na papiru.
„Moram naglasiti da mi uopšte ne želimo da pričamo o likvidaciji firme. Sam naziv Nova željezara ukazuje na nešto novo što želimo da napravimo. Kada pričamo o dugovanjima i potraživanjima, mi kroz stečaj ne želimo nikome da ostanemo dužni. Kroz stečaj želimo da napravimo reorganizaciju, da sve ono što firmi „pije zdravu krv“ da eliminišemo“.
CBAM mehanizam
U međuvremenu, integralna proizvodnja čelika je zaustavljena, a Vlada FBiH, koja ima 8 posto vlasničkog udjela je najavila kako će donijeti lex specialis, zakon, koji se odnosi isključivo na Novu Željezaru Zenica i ne može se primjenjivati na druge privredne subjekte u kojima je FBiH manjinski vlasnik, a kojim će se imenovati vanredna uprava u kompaniji, kako bi se, naglasili su, spriječio nekontrolisan stečaj i gašenje kompanije. Cijeli posao planiraju, kako kažu, raditi u saradnji sa Energoinvestom.
Kao odgovor, većinski vlasnik Nove Željezare Zenica, firma H&P d.o.o. Zvornik, naglasio je kako je, nakon preuzimanja firme, bezuspješno tražio sastanke s Vladom, kako bi razgovarali o planovima kompanije, a nakon najave posebnog zakona, 29. maja Vladi FBiH i resornom ministarstvu predao ponudu za besplatan najam pogona integralne proizvodnje, upozorivši pritome kako najavljeni lex specialis, nije ništa drugo do otimanje privatne imovine.
Što se tiče drugih izvoznika iz BiH, u ovom sektoru, situacije je drugačija u odnosu na zeničkog proizvođača. Prema ranije objavljenim podacima, oko 28 kompanija iz Brčko distrikta i oba entiteta BiH koje se bave preradom, distribucijom i izvozom čeličnih proizvoda usprotivilo se uvođenju zaštitnih mjera; što je pokazalo da postoji značajan dio prerađivačke industrije u BiH koji uvozi čelik i dalje ga prerađuje i izvozi.
EU uvozne kvote dolaze nakon uvedenog CBAM mehanizma (prekogranični porez na karbon), koji pogađa i bh. izvoznike, s tom razlikom da ugljični otisak prerađivača, fokusiranih na finalne ili polufinalne proizvode, nije jednako opterećen kao kod primarne proizvodnje čelika.
