Gotovo izvjesno: ECB 11. juna podiže kamatne stope po prvi put od 2023

Prema flash procjeni Eurostata, godišnja stopa inflacije u eurozoni u maju dostigla je 3,2 posto, što je porast u odnosu na 3,0 posto koliko je zabilježeno u aprilu. Najveću stopu rasta i dalje bilježe cijene energije, koje su na godišnjem nivou više za čak 10,9 posto. Slijede usluge sa stopom od 3,5 posto, dok su hrana, alkohol i duhan porasli za 2,0 posto, a neindustrijska roba za 0,9 posto. Zbog ubrzanja inflacije u eurozoni, Evropska centralna banka (ECB) na pragu je povećanja kamatnih stopa; prvi put nakon skoro tri godine. Tržišta procjenjuju vjerovatnoću od 99% da će ECB podići depozitnu stopu za 25 baznih poena; sa 2,00% na 2,25%, i to bi se moglo desiti na predstojeće sjednici 11. juna ove godine.

Posljednja promjena stopa

Podsjećamo, u aprilu je ECB saopćila kkao je odlučila da kamatne stope na depozitnu liniju, glavne operacije refinansiranja i marginalnu kreditnu liniju ostanu nepromijenjene, te iznose 2,00%, 2,15% i 2,40%, respektivno. Trenutna kamatna stopa na depozitne usluge ECB od 2,00%, jedna je ključnih kamatnih stopa koje utiču na troškove zaduživanja u eurozoni.

Posljednja promjena ECB-ovih stopa bila je njihovo smanjenje, napravljeno u junu 2025. godine, što je bio dio procesa koji je trajao kroz cijelu 2024., i prvu polovinu 2025. Sada, manje od godinu kasnije, banka se okreće u suprotnom smjeru. Eventualno povećanje 11. juna bilo bi prvo povećanje stopa u skoro tri godine.

Povećanje kamatnih stopa standardni je alat suzbijanja inflacije potražnje, kada je previše novca za premalo robe, a ovdje je riječ o inflaciji ponude, prouzrokovanoj skupom energijom, a ne pretjeranom potrošnjom.
Kako ocjenjuju analitičari, podizanje stopa neće sniziti cijenu barela nafte, ali je moguće da će ECB postići psihološki efekat slanjem poruke “Ozbiljni smo u borbi protiv inflacije”.

Naredni sastanci u julu i septembru

Podsjećamo, ECB je u aprilu poručila kako će Upravno vijeće pratiti situaciju, te svoje odluke o kamatnim stopama donositi na procjeni inflacijskih izgleda i rizika koji ih okružuju, kao i dinamike osnovne inflacije i snage transmisije monetarne politike.

Naredni sastanci zakazani su za 23. juli i 10. septembar 2026. godine, i upravo na njima će postati jasno koliko daleko ECB namjerava ići, ako uopće nastavi s povećanjima. Sve bi moglo ovisiti o tome hoće li energetski šok, uzrokovan ratom na Bliksom istoku, zatvaranejm Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi četvrtina svjetske nafte, biti privremen ili trajniji, i hoće li inflacija početi opadati sama od sebe ili će tražiti agresivniju reakciju.