Ispunjavanje određenih kriterijuma za ulazak biće, prema tom dokumentu, nagrađeno privilegovanim pristupom zajedničkom evropskom tržištu i slanjem posmatrača u evropske institucije.
Njemački kancelar Friedrich Mertz i francuski predsjednik Emmanuel Macron namjeravaju pokrenuti novu inicijativu na samitu Evropske unije – Zapadni Balkan i Moldavija u Tivtu, koja ima za cilj ubrzanje integracije zemalja kandidata Zapadnog Balkana u Evropsku uniju (EU).
U zajedničkom stajalištu vlade u Berlinu i Parizu zalažu se za prve korake u integraciji i prije punopravnog članstva, kako bi se ubrzao proces integracije, piše danas dpa.
Ispunjavanje određenih kriterijuma za ulazak biće, prema tom dokumentu, nagrađeno privilegovanim pristupom zajedničkom evropskom tržištu i slanjem posmatrača u evropske institucije.
Politici proširenja potreban je novi zamah, navodi se u dokumentu Berlina i Pariza u koji je imala uvid agencija dpa.
Merc planira da se sastane sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, zajedno sa predsednicom Evropskog saveta Antonijom Koštom, predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i predsednikom Makronom.
Njemačka agencija dts, pozivajući se na vladine izvore u Berlinu, ranije je objavila da Mertz planira bilateralne razgovore sa čelnicima regiona, odnosno sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, premijerom Sjeverne Makedonije Hristijanom Mickovskim i predsjedavajućim Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem.
“Kako se navodi u vladinim krugovima, u ovim razgovorima poseban akcenat će biti stavljen na perspektivu ulaska šest zemalja Zapadnog Balkana u EU. Konkretno, očekuju se prvi prijedlozi za njihovu bržu integraciju u institucije i politike EU, čak i prije punopravnog članstva”, navodi agencija dst.
Dpa piše da se ove informacije nadovezuju na ideju njemačke kancelarke, koja je prije dvije sedmice rekla da su potrebne nove ideje i fleksibilnost u procesu proširenja EU i predložila postepenu integraciju šest zemalja zapadnog Balkana i pridruženo, uslovno članstvo Ukrajine.
Agencija navodi da Mercovu inicijativu za Ukrajinu treba posmatrati odvojeno od ideje za zapadni Balkan, ali da se one nadovezuju jedna na drugu.
Ukrajina je odbacila Mertzovu ideju i insistira na što skorijem punopravnom članstvu.
Agencija Rojters prenela je ranije danas da se u dokumentu u koji je imala uvid navodi da su Nemačka i Francuska predložile da se zemljama koje teže članstvu u EU daju više mogućnosti da učestvuju u programima EU i pristupe jedinstvenom tržištu pre ulaska u blok.
U dokumentu se navodi da je cilj da se unese novi zamah u razgovore o proširenju 27-članog bloka uoči samita lidera EU i zapadnog Balkana u petak, kao i još jednog samita sa Moldavijom kasnije ovog mjeseca.
Proširenje je postalo istaknutije na dnevnom redu EU zbog ruskog rata protiv Ukrajine, a Kijev želi da se pridruži bloku kako bi se učvrstio u evropskim političkim tokovima.
Međutim, proces pridruživanja bloku je obično dug i birokratski, uključujući godine pregovora i zakonskih reformi, ostavljajući zvaničnike EU da traže načine da ponude zemljama kandidatima opipljivije koristi prije nego što se to putovanje završi.
“Moramo obezbijediti dodatne podsticaje u okviru postepenog procesa integracije zasnovanog na zaslugama i pojednostaviti sadašnji proces kako bismo ga učinili efikasnijim i omogućili bržu i dublju integraciju”, navodi se u francusko-njemačkom dokumentu, prenosi Reuters.
U dokumentu se predlaže moguće učešće u programima EU za razmjenu studenata i istraživanja, kao i potencijalnu integraciju u oblastima poput energetike, industrije i sistema EU za trgovinu emisijama – ukoliko zemlja kandidat ispuni određene standarde.
Također je moguće dozvoliti predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana i Moldavije da učestvuju na dijelovima ministarskih sastanaka i samita EU, ali bez prava glasa.
Dokument prati prošlomjesečni prijedlog njemačkog kancelara Friedricha Merza da se Ukrajini dodijeli status nove “pridružene članice” kao privremeni korak ka članstvu u EU. Rekao je da bi to moglo olakšati postizanje sporazuma o okončanju rata sa Rusijom.
Međutim, taj prijedlog je otvorio pitanja o zemljama Zapadnog Balkana koje godinama rade na ulasku u EU, a koje, prema njegovom planu, neće dobiti iste mogućnosti kao Ukrajina.
Zvaničnici EU kažu da je Crna Gora kandidat koji je najviše napredovao. Albanija je takođe postigla napredak u svojim naporima.
Očekuje se da će Moldavija i Ukrajina uskoro započeti pregovore o prvom tematskom klasteru standarda EU. Ostale zemlje kandidati su Sjeverna Makedonija, Srbija i Bosna.
