Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik NiP-a, Elmedin Konaković, govorio je za Dnevnik D o izboru novog visokog predstavnika, ulozi OHR-a, odnosima međunarodnih aktera prema Bosni i Hercegovini, kao i o aktuelnim političkim pitanjima.
Na početku razgovora osvrnuo se na proces izbora novog visokog predstavnika.
„Mislim da je ovo do sada najdemokratičniji izbor visokog predstavnika ikad u BiH. Ovo je prvi put da je bh. javnost upoznata čak i sa prijedlozima imena. Evo, sve nas pozivam da se prisjetimo izbora bivših visokih predstavnika. Evo, Schmidt je najsvježiji. Da li je iko znao kada, gdje, iko razgovara o tome? Doveli su čovjeka, gotov proizvod, i prezentirali ga bh. javnosti.“
Istakao je da postoji gotovo jedinstven stav o potrebi nastavka prisustva OHR-a u Bosni i Hercegovini.
„Ono što je najvažnije, sada naši stavovi skoro su identični stavu da je potreban nastavak prisustva OHR-a i svih ovlasti koje pripadaju OHR-u i visokom predstavniku. Naravno, stav je da se što manje koriste ili nikako ne koriste bonske ovlasti, ali one se ne brišu.“
Dodao je da se novi visoki predstavnik bira kroz PIC, a ne kroz Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.
„Opet je važno podvući da se i novi visoki predstavnik bira kroz PIC, a ne onako kako su Dodik i Rusija htjeli, željeli. Da se vrati na Vijeće sigurnosti, što je potpuno nepotrebno.“
Odgađanje izbora i međunarodni odnosi
Govoreći o odgađanju izbora novog visokog predstavnika, Konaković smatra da ono neće proizvesti negativne posljedice.
„Mislim da nikakve štete ne može biti ni za jedne ili za druge, ni za BiH, što je najvažnije.“
Posebno je kritikovao, kako kaže, kampanju predsjednika Republike Srpske.
„Veliki problem ovoga je stvorila negativna kampanja Milorada Dodika koji je želio bh. javnosti objasniti kako on zapravo rukovodi procesom, kako je utjecao na to da Christian Scmidt ide, a da će neki novi koji dođe biti neki njegov izbor.“
Dodao je da je reakcija američke ambasade doprinijela smirivanju situacije.
„Dobra reakcija američke ambasade koja je to naravno opovrgnula prije nekoliko dana relaksira te odnose.“
Uloga Bosne i Hercegovine u procesu
Na pitanje koliko Bosna i Hercegovina učestvuje u donošenju odluka o izboru visokog predstavnika, Konaković je odgovorio:
„Odlično ste rekli, BiH ne odlučuje, ali se mnogo pita. Dakle, mi smo zaista imali priliku razgovarati sa svima o našem viđanju cjelokupnog procesa.“
Naglasio je da su predstavnici Bosne i Hercegovine insistirali na očuvanju pozicije OHR-a.
„Razgovarali smo o tome koliko je važno da možemo zadržati poziciju OHR-a i evo, zadržana je pozicija OHR-a.“
Rusija i OHR
Govoreći o ulozi Rusije, Konaković smatra da je njen utjecaj oslabljen.
„Rusija je izgubila utakmicu, to možemo slobodno reći. Dodik i Rusija su poraženi prije svega zato što se novi visoki predstavnik bira ponovo na PIC-u.“
Podsjetio je da su ruski pokušaji gašenja OHR-a ostali bez rezultata.
„Sjećate se da Rusi na Vijeću sigurnosti pokreću inicijative za gašenje OHR-a, dakle ni to im se nije ostvarilo.“
Odnosi SAD-a, Evrope i Rusije
Komentarišući navode o podršci pojedinim kandidatima za visokog predstavnika, Konaković je rekao:
„Ne vjerujem da bi snažna američka administracija podilazila Rusiji iz bilo kojeg razloga, a pogotovo ne Evropska unija, zato što Rusija agresijom na Ukrajinu pokazuje šta zapravo misli o Evropi i Evropskoj uniji.“
Dodao je da je pogrešno poistovjećivati poznavanje Rusije s podrškom ruskim interesima.
„Dakle, da napravimo razliku, činjenica da je bio ambasador u Rusiji jako dugo i da poznaje način ruskog rada i njihove diplomatije i ruski čovjek je velika razlika.“
Dodik i američke sankcije
Konaković je govorio i o odnosu američke administracije prema Miloradu Dodiku.
„Ne mogu o tome govoriti kvalitetno, nemam te informacije.“
Ipak, istakao je da postoje potezi koji izazivaju nezadovoljstvo američke administracije.
„Znam da ovo što je uradio Elek sa Gazpromom i najava da će Gazprom i Rusija i dalje dominirati regionom je nešto što Amerikance nervira.“
Za Dodika je rekao:
„To je jedan cirkusant i folirant koji to vješto radi, a suština pokazuje da on ne upravlja procesima.“
Budućnost OHR-a
Govoreći o budućnosti OHR-a, Konaković je kazao da među članicama PIC-a postoji saglasnost.
„To sam direktno čuo od svih predstavnika, svih članica PIC-a, identičan stav. Svjesni smo da OHR, i ja moram reći nažalost, još uvijek treba BiH.“
Dodao je da destabilizacija Bosne i Hercegovine nije samo političko, već i ekonomsko pitanje.
„Koliko zapravo to nije samo diplomatsko-politička stvar, nego stvar funkcionalnosti cijelog sistema.“
Državna imovina
Kada je riječ o pitanju državne imovine, Konaković smatra da postoji prostor za dogovor.
„Svi traže funkcionalno rješenje i nismo mi daleko od neke linije oko koje se može riješiti to pitanje.“
Naglasio je da je za njega titular državne imovine država Bosna i Hercegovina.
„Za nas, naravno, neupitan titular je država Bosna i Hercegovina.“
Južna interkonekcija
Govoreći o projektu Južne interkonekcije, Konaković je poručio da su interesi Bosne i Hercegovine zaštićeni.
„Apsolutno. Tu nema ni jedan zarez, ni milimetar bilo kakvog rizika.“
Objasnio je model finansiranja projekta.
„Koncesionar donese svoj novac, izdejstvuje dozvole, investira sam, Bosna i Hercegovina košta nula.“
Dodao je:
„Ne mogu Amerikanci reći da će vam cijena plina biti deset puta skuplja, nećemo ga koristiti.“
Odnosi unutar Trojke
Komentarišući izjave predsjednice Naše stranke, Sabina Ćudić, Konaković je rekao:
„Ja nisam baš potpuno shvatio njenu poruku.“
Ipak, smatra da je normalno da među partnerima postoje neslaganja.
„Tačno je potpuno da se mi ne slažemo oko svih stvari, ali je tačno da smo svi svjesni da je Trojka jedina istinska i prava alternativa.“
Autoceste i finansiranje projekata
Govoreći o navodima da je Evropska investicijska banka obustavila finansiranje određenih projekata, rekao je:
„Vrlo važno pitanje. Po onome što smo dobili kao prvi odgovor, moram reći, čudan je odgovor.“
Dodao je da očekuje potpunu istragu.
„Pridružujem se zahtjevima da se ta priča rasvijetli do kraja i svi odgovorni sankcionišu.“
Odnosi Bošnjaka i Hrvata
Na kraju razgovora osvrnuo se na odnose Bošnjaka i Hrvata.
„Ne relaksiraju se odnosi Bošnjaka i Hrvata sa Bošnjacima u Sarajevu, nego se relaksiraju u Stocu, relaksiraju se u Mostaru, relaksiraju se u Srednjoj Bosni, tamo gdje su prava Bošnjaka ugrožena.“
Smatra da je potrebno rješavati konkretne probleme na terenu.
„Tu ćemo mi relaksirati odnose, a u Sarajevu su uvijek svi dobrodošli.“
Govoreći o izmjenama Izbornog zakona, zaključio je:
„Potpuno smo spremni za izmjene Izbornog zakona, zajedno sa izmjenama Ustava koje rješavaju presude međunarodnih sudova i pitanja etničke pripadnosti i prava ostalih građana u Bosni i Hercegovini.“
Datum i vrijeme objave: 04.06.2026 – 22:04 sati
