U Njemačkoj navodno više od četiri milijarde eura leži na takozvanim „zaboravljenim računima“ u bankama i drugim financijskim institucijama, izvijestilo je Savezno ministarstvo za istraživanje, tehnologiju i svemir 2021. godine. Moguće je da je riječ o još većem iznosu – druge procjene govore o čak do devet milijardi eura. Same banke dosad nisu objavile nikakve brojke.
U slučaju smrti, članovima obitelji i nasljednicima često nije lako pronaći takve račune, pogotovo zato što mnogi ljudi imaju više računa. Imovinu je posebno teško otkriti kada kod internetskog bankarstva ne postoje pisani dokumenti ili tiskani izvodi s računa, jer su informacije pohranjene u e-mail računima ili kompjutorima. Netipičnu imovinu poput kriptovaluta ili NFT-ova još je teže pratiti, javlja Deutsche Welle.
U Njemačkoj ne postoji službena definicija takvih računa. Napušteni, zaboravljeni ili neaktivni računi, kada je riječ o tradicionalnoj financijskoj imovini, najčešće su bankovni depoziti ili vrijednosni papiri – poput dionica i obveznica – kod kojih dulje vrijeme nema nikakve aktivnosti. Takvi računi mogu ostati neaktivni godinama.
Budući da ne postoji pravna regulacija, postupanje s takvim računima uvelike je prepušteno samim bankama. Većina institucija smatra da je riječ o neaktivnim računima ako je vlasnik računa preminuo i nije moguće utvrditi nasljednike, ako godinama nema kontakta s vlasnikom, poštanske pošiljke se vraćaju, a drugi kontaktni podaci su zastarjeli.
Ova situacija bankama također ostavlja određeni prostor što se tiče toga koliko intenzivno traže vlasnike ili nasljednike. Veliku prepreku pritom predstavljaju strogi propisi o zaštiti podataka u Njemačkoj. U Njemačkoj neaktivni računi ne prelaze u vlasništvo banaka niti se prenose na državu. Banke su obvezne voditi takve račune na neodređeno vrijeme, a vlasnička prava – bilo prvotnog vlasnika ili njegovih nasljednika – ne zastarijevaju. Sredstva s računa njemačka država može potraživati samo ako se prema nasljednom pravu ona utvrdi kao nasljednik. Na temelju pravila o imovini bez vlasnika, račun ne može pripasti državi.
Najvažnija mjera bila bi, prema Beatrice Eisenschmidt, članici uprave Udruge njemačkih istražitelja nasljedstva (VDEE) sa sjedištem u Berlinu, uspostava središnjeg registra neaktivnih računa. Takav registar mogao bi pomoći u utvrđivanju je li neka osoba negdje imala račune. Trenutačno se upiti moraju slati različitim bankarskim udrugama, što oduzima puno vremena i skupo je. Za nasljednike je to često komplicirano i zato što ponekad uopće ne znaju postoji li ikakva imovina. „Zbog toga se mnogi nasljednici odlučuju protiv slanja takvih upita“, kaže Eisenschmidt za DW.
Prije skoro jednog desetljeća je Norbert Walter-Borjans, tadašnji ministar financija savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije, iznio procjenu da se na neaktivnim računima u Njemačkoj nalazi oko dvije milijarde eura. Pozvao je na uspostavu nacionalnog registra neaktivne imovine.
Od tada je poduzeto više pokušaja da se takav registar uspostavi. Sadašnja savezna vlada kancelara Friedricha Merza predstavila je nacrt zakona koji predviđa stvaranje središnjeg, javno dostupnog internetskog registra u kojem bi nasljednici mogli tražiti odgovarajuće informacije. No zakon dosad nije usvojen. Što će se dogoditi s tim novcem i dalje je nejasno.
U Ujedinjenom Kraljevstvu neaktivni računi obično se nakon 15 godina prenose u takozvani „Reclaim Fund“, a ne državi. Taj fond služi za potporu socijalnim i ekološkim projektima. Nasljednici ipak imaju pravo u neograničenom vremenu zatražiti povrat novca.
