Prema analizi CNN-a, Iran je tokom posljednjeg sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama pokazao da posjeduje sposobnost da efikasno blokira Hormuški moreuz, najvažniji svjetski prolaz za transport nafte i ukapljenog prirodnog plina. Analitičari upozoravaju da će taj novi oblik utjecaja Teherana nadživjeti sam rat i imati dugoročne posljedice po globalnu ekonomiju.
Iran je stekao novu polugu moći nad svjetskom ekonomijom, a ona se ne zasniva na nuklearnom programu. Kako navodi CNN, Teheran je demonstrirao sposobnost da uz relativno ograničenu upotrebu projektila i dronova ozbiljno ugrozi promet kroz Hormuški moreuz, strateški prolaz kroz koji je prije rata prolazilo približno 20 posto svjetskih isporuka nafte i ukapljenog prirodnog plina.
Prema mišljenju više stručnjaka koje je citirao CNN, iranski utjecaj nad ovim ključnim pomorskim koridorom ostat će značajan bez obzira na eventualni budući sporazum sa Bijelom kućom.
Posljednja razmjena udara između Sjedinjenih Američkih Država i Irana pokazuje da je političko rješenje još uvijek daleko. Čak i ako dođe do dogovora, analitičari smatraju da Iran neće izgubiti svoju novu energetsku prednost.
„Nova nuklearna opcija“
Gregory Brew, viši analitičar konsultantske kuće Eurasia Group, smatra da je Iran dokazao kako može zatvoriti moreuz i održati ga zatvorenim čak i pod intenzivnim američkim i izraelskim napadima.
„Iran je pokazao da ima moć zatvoriti moreuz i držati ga zatvorenim uprkos snažnom bombardovanju. To je nešto što mu niko više ne može oduzeti“, rekao je Brew za CNN.
On ovu sposobnost opisuje kao „novu nuklearnu opciju“ Irana.
Kontrola umjesto potpune blokade
Dio stručnjaka smatra da bi otvoren Hormuški moreuz, čak i pod djelimičnom iranskom kontrolom, bio znatno manje štetan za svjetsku ekonomiju nego njegova potpuna blokada.
Kompanija Kpler, koja se bavi analizom globalne trgovine, još je u aprilu objavila studiju o mogućem modelu upravljanja moreuzom od strane Irana i Omana. Takve ideje, koje su donedavno smatrane nezamislivim, danas postaju dio ozbiljnih geopolitičkih rasprava.
Iran je dodatno učvrstio svoje pozicije osnivanjem Uprave za moreuze Perzijskog zaljeva, tijela koje nadzire novi režim prolaska brodova kroz moreuz. Novi protokoli uključuju provjere od strane iranskih vlasti, a u određenim slučajevima i naplatu naknada za prolaz.
Sjedinjene Američke Države odgovorile su sankcijama protiv te institucije te zabranom sklapanja sporazuma između brodarskih kompanija i Teherana radi osiguravanja sigurnog prolaza. Bijela kuća također je zaprijetila sekundarnim sankcijama kompanijama koje budu plaćale takve naknade Iranu.
Ipak, prema navodima CNN-a, pojedini trgovci naftom i brodarske kompanije već su postigli određene dogovore sa Teheranom kako bi obnovili isporuke energenata na tržišta koja se suočavaju sa ubrzanim padom zaliha.
Prijetnja novom globalnom krizom
Alan Gelder iz konsultantske kuće Wood Mackenzie smatra da je najvažnije ponovno uspostaviti značajne količine transporta kroz Hormuški moreuz.
„To bi počelo ublažavati energetski šok koji trenutno pogađa tržišta“, izjavio je Gelder za CNN.
Međutim, ukoliko bi moreuz ostao zatvoren do kraja godine, posljedice bi mogle biti dramatične. Peter Martin, direktor ekonomskih analiza u Wood Mackenzieju, upozorava da bi cijena sirove nafte Brent mogla porasti na gotovo 200 dolara po barelu.
Prema njegovim riječima, takav scenario pretvorio bi postojeći energetski šok u globalnu ekonomsku krizu.
Cijena nafte više se neće vratiti na stare nivoe
Stručnjaci smatraju da će čak i djelimična kontrola Irana nad prolazom trajno povećati geopolitički rizik na energetskim tržištima.
Jorge Leon, direktor geopolitičkih analiza u kompaniji Rystad Energy, procjenjuje da bi geopolitička premija mogla povećati cijenu nafte za dodatnih 10 do 20 dolara po barelu.
„Uvjereni smo da će Iran i ubuduće zadržati određeni nivo utjecaja nad Hormuškim moreuzom. Rizik novih poremećaja ostaje stvaran“, rekao je Leon za CNN.
On smatra da se tržište vjerovatno više neće vratiti na nivoe od oko 60 dolara po barelu, kakvi su postojali početkom godine, čak ni tokom 2027. godine.
Potraga za alternativnim rutama
Neizvjesnost oko sigurnosti Hormuškog moreuza već je natjerala vodeće proizvođače nafte iz Zaljeva da ubrzano razvijaju alternativne izvozne pravce.
Saudijska Arabija koristi naftovod Istok–Zapad, dok Ujedinjeni Arapski Emirati izvoze značajne količine nafte putem naftovoda Habšan–Fudžaira, koji zaobilazi Hormuški moreuz. Emirati već rade na izgradnji dodatne infrastrukture kako bi dodatno smanjili zavisnost od ovog prolaza.
Međutim, za države poput Kuvajta, Katara i Bahreina alternative su mnogo složenije i skuplje. One bi morale graditi nove cjevovode kroz teritorije susjednih država, što podrazumijeva velike investicije, političke dogovore i višegodišnje infrastrukturne projekte.
Poseban izazov predstavlja Katar, koji izvozi oko petinu svjetskog ukapljenog prirodnog plina. Zaobilazak Hormuškog moreuza zahtijevao bi ne samo nove cjevovode već i izgradnju skupih postrojenja za ukapljivanje plina u izvoznim lukama.
Svijet ulazi u novu eru energetske sigurnosti
Prema ocjeni CNN-a, kriza oko Hormuškog moreuza dodatno je pojačala globalni fokus na energetsku sigurnost, nakon što je ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine već izazvala ozbiljne poremećaje na energetskim tržištima.
Zemlje širom svijeta ubrzano rade na diversifikaciji energetskih lanaca snabdijevanja, povećavaju ulaganja u druge naftne regije poput Latinske Amerike, te jačaju projekte elektrifikacije i obnovljivih izvora energije.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da će Bliski istok još dugo ostati ključan za zadovoljavanje svjetskih energetskih potreba, što dodatno povećava značaj iranske pozicije.
„Globalna ekonomija morat će prihvatiti tu realnost“, zaključio je Gregory Brew za CNN. „Sigurnost Hormuškog moreuza i Perzijskog zaljeva u velikoj mjeri zavisit će od odluka i poteza koje bude donosio Iran.“
Datum i vrijeme objave: 04.06.2026 – 10:08 sati
