Politička previranja, koja su kulminacija predizbornih aktivnosti, no i s druge strane posljedica višegodišnjih neriješenih odnosa među ključnim partnerima, ali i narodima u BiH prijete da i ova godina u smislu ispunjavanja ekonomskih standarda ostane bez ključnih iskoraka, počevši od privlačenja sredstava iz Plana rasta i s tim povezanih reformni, preko pristupanja jedinstvenom području plaćanja u eurima, pa do ispunjavanja preduvjeta za korištenje IPARD sredstava.
Zastoj u reformama
Novac i reforme su na čekanju, gospodarstvo u konkurentskom jazu u odnosu na partnere, iseljavanje surova stvarnost; za to vrijeme politički predstavnici zaokupljeni su izgradnjom narativa koji trebaju poslužiti za mobilizaciju biračkih baza, ali i pridobivanje onih neodlučnih birača uoči općih izbora u listopadu; sve su to aktivnosti u ostvarivanju jednog od učinaka izborne kampanje, onog zavođenja o kojemu je Michel Bongrand, francuski stručnjak za politički marketing i izborne kampanje, govorio kao o aktivnosti s ciljem identifikacije i stvaranja povjerenja s kandidatom.
To je, uostalom, i legitiman alat pridobivanja povjerenja, međutim, zbog navedenog ne bi smjele trpjeti ekonomske reforme koje su svakom od triju naroda zapravo ključ dugoročnog opstanka. Odnosno, političke teme u svakom bi slučaju trebalo odvojiti od onih ekonomskih, kao i pitanja tehničke naravi koja mogu biti riješena kroz nekoliko potpisa bez narušavanja ustavne pozicije bilo kojeg naroda. No, kvaka je što takvi potpisi znače i bolne reforme i rezove, odnosno spremnost za strukturne promjene u odnosu politike prema gospodarstvu i poslovnom ambijentu, bez čega nema ni sredstava iz europskih fondova.
To je, uostalom, i ključni razlog zastoja. O navedenom problemu ovih je dana govorio i šef Izaslanstva Europske unije u BiH Luigi Soreca, koji je naglasio kako je ključni test odlučnosti Bosne i Hercegovine da napreduje prema postupnoj integraciji u jedinstveno europsko tržište sposobnost domaćih vlasti da ispune uvjete koji omogućavaju Centralnoj banci da podnese zahtjev za pridruživanje jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Pridruživanje SEPA-i značajno bi smanjilo troškove prekograničnih transfera novca, uključujući prema novim članicama SEPA-e Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, kao i prema EU. To su očigledne koristi za poslovni sektor, kao i za pojedince i obitelji.
– Još jedan test bit će mogu li domaće vlasti ispuniti uvjete za otvaranje pristupnih pregovora, posebno usvajanjem Zakona o sudovima i Zakona o VSTV-u BiH u skladu s europskim standardima te imenovanjem glavnog pregovarača – naglasio je Soreca. U kontekstu sredstava koja nam se nude, no koje BiH ne uspijeva “povući”, zapelo je na tehnikalijama. Soreca poručuje kako je sada krajnje vrijeme da se ostvari napredak u finalizaciji Sporazuma o zajmu i Sporazuma o Instrumentu, kao pravnoj osnovi za isplatu sredstava u okviru Plana rasta.
Propuštene prilike
– Nakon usvajanja Reformske agende u okviru Plana rasta prošle godine, Bosna i Hercegovina ispunjava uvjete za predfinanciranje u iznosu od oko 68 milijuna eura. Sporazum o zajmu i Sporazum o Instrumentu standardni su administrativni dokumenti. Nema razloga za odgađanje.
I nikakva opravdanja o “kiselom grožđu” neće moći opravdati žalosnu realnost da nečinjenje nosi visoku cijenu za građane Bosne i Hercegovine – poručio je Soreca. Ovomu svakako valja dodati i činjenicu da BiH već godinama ne uspijeva dobiti sredstva iz izdašnog IPARD mehanizma za potporu poljoprivredi, a razlog su blokade iz Republike Srpske, entiteta koji u svakoj prilici koja se nudi BiH vidi opasnost od navodnog oduzimanja nadležnosti. Za to vrijeme životni standard građana BiH, pa i RS-a, ne uspijeva uhvatiti rastuće troškove života koje nam nameće inflacija, a čiji je prvi i ključni uzrok ruska agresija na Ukrajinu.
