Svečanom skupštinom uz prisustvo brojnih profesora, naučnih i akademskih djelatnika danas je Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) obilježila 75 godina rada, jubilej koji je ocijenjen značajnim za razvoj nauke i umjetnosti u Bosni i Hercegovini.
ANUBiH kao čuvar nauke i umjetnosti
Predsjednik ANUBiH-a Muris Čičić rekao je da Akademija nastoji jačati odnos društva prema nauci i umjetnosti kako bi se bolje iskoristili njihovi potencijali.
– Akademija je institucija koja pokušava da uspostavi određeni odnos prema nauci u jednom društvu koji će doprinijeti da se bolje iskoriste efekti i mogućnosti onoga što se radi u nauci, a naravno i u umjetnosti. Mi hoćemo da pomažemo koliko je to moguće – kazao je Čičić.
Geopolitičke promjene i izazovi savremenog svijeta
Upitan da prokomentira budućnost Bosne i Hercegovine i globalne političke promjene, Čičić je ocijenio da je svijet već ušao u novu geopolitičku fazu.
– Očigledno dolazi do promjene geopolitičke paradigme u svijetu. U suštini, pitanje je koliko ćemo se brzo prilagoditi. Prevladava onaj ko je jači, a odnos prema malim državama se promijenio – podvukao je Čičić.
No, promijenio se i moralni koncept svijeta, smatra on te takvu pojavu ocjenjuje vrlo zabrinjavajućom.
– I sad, kad to sve stavite u kontekst, još i ekstremnog razvoja vještačke inteligencije, onda shvatate da svijet postaje opasno mjesto za život, za aktivnost normalnu, za odrastanje nekih normalnih generacija, nego će se morati one sada snalaziti sa nekim drugim okolnostima. Jednostavno, nešto što su bile pretpostavke našeg života do sada, to nisu više – naveo je on.
Potreba za reformom visokog obrazovanja
Komentirajući stanje u visokom obrazovanju u BiH, Čičić je izrazio zabrinutost zbog navoda o načinu izdavanja diploma na pojedinim visokoškolskim ustanovama.
Naglasio je da ANUBiH nema formalne nadležnosti niti direktan utjecaj na sistem visokog obrazovanja, ali smatra da ono zahtijeva ozbiljniji pristup.
– Visoko obrazovanje zaslužuje ozbiljniji pristup. Trebali bismo imati ministarstvo visokog obrazovanja na nivou države Bosne i Hercegovine, sa stručnim ljudima koji razumiju ovaj sektor i njegove izazove – rekao je Čičić.
Sedam i po decenija očuvanja znanja i akademskih vrijednosti
Akademkinja Ljerka Ostojić, redovna članica ANUBiH-a, ocijenila je da Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine već 75 godina predstavlja jedan od ključnih stubova naučnog, kulturnog i intelektualnog razvoja zemlje.
– Medicina me učila brizi o čovjeku, ali Akademija nas uči brinuti o cjelokupnom znanju, tome da se ono mora čuvati, razvijati i prenositi dalje, bez obzira na okolnosti – kazala je Ostojić.
Govoreći na obilježavanju 75. godišnjice ANUBiH-a, istaknula je da je Akademija kroz decenije sačuvala ugled naučne profesije i ostala prostor koji vrednuje znanje, izvrsnost i slobodu mišljenja.
Doprinos žena razvoju nauke i akademske zajednice
Posebno je naglasila doprinos žena u nauci, podsjetivši da su generacije naučnica, ljekarki, umjetnica i istraživačica godinama gradile svoje mjesto u akademskoj zajednici.
– Danas nije slučajnost što su žene vidljivije u nauci. To je rezultat decenija predanog rada onih koje nisu tražile aplauz, već priliku za istraživanje i pravo da se njihovi zaključci ozbiljno razmatraju – rekla je.
Prema njenim riječima, ANUBiH je prepoznala taj doprinos, potvrđujući da se istinska izvrsnost temelji na znanju i intelektualnim kapacitetima.
– Znanost i umjetnost ne poznaju granice, ni administrativne ni geografske. Upravo zato ANUBiH treba ostati krovno mjesto susreta vrhunske nauke i umjetnosti, na dobrobit svih građana BiH – poručila je Ostojić.
Internacionalizacija nauke i povezivanje s dijasporom
Dopisni član ANUBiH-a Elvis Ahmetović izjavio je da Akademija kroz naučne skupove, konferencije, publikacije i međunarodnu saradnju daje važan doprinos razvoju i promociji nauke i umjetnosti u Bosni i Hercegovini.
– Želimo poslati jasnu poruku univerzitetima u Bosni i Hercegovini o potrebi brže internacionalizacije, jačeg povezivanja s privredom i većeg učešća u evropskim i svjetskim istraživačkim projektima – rekao je Ahmetović.
Naglasio je da su ulaganja u nauku, inovacije, znanje i mlade talente ključni preduslovi za društveni i ekonomski razvoj države.
Posebno je ukazao na značaj povezivanja domaćih naučnika s uspješnim stručnjacima iz bh. dijaspore.
– Bosna i Hercegovina mora uspostaviti mehanizme za snažnije povezivanje domaćih istraživača s vrhunskim stručnjacima iz dijaspore. Takva saradnja može značajno doprinijeti razvoju zemlje – istakao je, te zaključio da kroz strateško djelovanje privrede, univerziteta, vlasti i Akademije moguće je brže unaprijediti stanje u državi.
Četiri razvojne faze Akademije
Promatrajući vremenske i historijske okvire, djelovanje Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine podijeljeno je na četiri perioda.
Prvi period započinje osnivanjem Naučnog društva BiH (1951–1966). Drugi period obilježava osnivanje Akademije nauka i umjetnosti BiH (1966–1991), nakon kojeg je uslijedio treći period obilježen radom ANUBiH-a u uslovima agresije i rata (1992–1995). Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. započinje poslijeratni, četvrti period djelovanja ANUBiH-a.
Datum i vrijeme objave: 03.06.2026 – 17:43 sati
