EU šalje poruke o proširenju i visokom predstavniku

SARAJEVO – Antonio Košta, najviši evropski zvaničnik, tokom posjete Sarajevu u ponedjeljak rekao je da je evropski put ka Bosni i Hercegovini i dalje otvoren, a vjeruje se da je barem djelimično razlog njegovog dolaska u BiH poruka o izboru novog visokog predstavnika.

Ključne poruke Antonija Košte iz Sarajeva

• Evropski put ka Bosni i Hercegovini ostaje otvoren
• EU ostaje posvećena proširenju
• Bosna i Hercegovina mora ubrzati proces reformi
• Riječ je o oko 300 miliona eura iz Plana rasta
• Potrebno je ispuniti preostale obaveze
• Novi visoki predstavnik trebao bi podržati evropski put
• Predstoje važne rasprave o budućnosti međunarodnog angažmana u Bosni i Hercegovini

Nije slučajno

Formalno, Košta je sada krenuo na balkansku turneju zbog ranije dogovorenog samita EU sa Zapadnim Balkanom u Tivtu ovog petka, ali nije slučajno što je posjeta tempirana uoči sudbonosnog sastanka Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, koji će danas započeti dvodnevnu raspravu o nasljedniku Kristiana Šmita.

Košta se sastao sa članovima Predsjedništva BiH, te im je uputio dvije poruke, od kojih se jedna odnosi na uvjeravanje da je EU i dalje istinski opredijeljena za proširenje, dok je u drugoj poruci upozorio da bi BiH mogla ostati bez 300 miliona eura iz Plana rasta ukoliko se hitno ne ispune preostali koraci.

Turneju je započeo posjetom Bosni i Hercegovini

Luigi Soreka, šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, zahvalio je jučer Košti što je svoju turneju po Zapadnom Balkanu započeo posjetom Bosni i Hercegovini.

Soreka je prenio poruku da je članstvo u EU slobodna i suverena odluka BiH i da znači više od pristupa jedinstvenom tržištu.

“EU ostaje posvećen partner koji podržava BiH na putu pristupanja. Važno je da BiH ide naprijed i da ne propušta dragocjene prilike”, rekao je Soreka.

Ona mora podržati evropski put Bosne i Hercegovine

Košta se nije uključivao u ocjene budućeg visokog predstavnika, osim što je istakao da mora podržati evropski put Bosne i Hercegovine.

“BiH više nije tamo gdje je bila 1995. godine. Ostvaren je veliki napredak. Ako je budućnost ove zemlje u EU, mi ćemo to i ostvariti. Nastavićemo da radimo zajedno za evropsku budućnost”, rekao je on.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, ističe za “Nezavisne” da posjeta Koštinama, kao i posjete drugih evropskih zvaničnika BiH ovih dana, prvenstveno imaju za cilj slanje političke poruke uoči sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira – da je BiH i dalje na dodatku, te da je i dalje na evropskom kontinuitetu saradnje sa SAD i EU. ima određene ciljeve. njihove interese i prioritete.

Pročitajte više:

OHR je posvađao Ameriku i Evropu

“Tako da sve ovo vidim kao dio pregovaračkog procesa i utvrđivanja stavova pred pregovore koji će se ove sedmice voditi na Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira. SAD, prema njihovim izjavama u javnosti, dolaze s ciljem da Upravni odbor izabere novog visokog predstavnika koji bi preuzeo dužnost krajem juna”, smatra Ćerimagić. Prema njegovom mišljenju, zbog nesuglasica unutar Evrope, ali i između Evrope i Amerike, postavlja se pitanje da li će i u kojoj mjeri SAD moći insistirati i dobiti novog visokog predstavnika.

I “Nezavisne” su proteklih dana pisale da postoje realne šanse da do izbora ne dođe novi visoki predstavnikupravo zbog razlika u mišljenjima među članovima PIC-a o tome ko bi to mogao biti.

Kada je riječ o politici EU prema Bosni i Hercegovini općenito, Ćerimagić smatra da se EU muči da definiše svoje vanjskopolitičke prioritete, a da je priča o visokom predstavniku dobra ilustracija za to.

“U ovom trenutku teško je razlučiti koji su to tačno prioriteti. Da li je u pitanju izbor kandidata koji odgovara najvećem dijelu Evrope ili definisanje okvira mandata – u smislu vremena korištenja bonskih ovlaštenja i budućnosti same kancelarije – teško je reći”, smatra on.

Kada je riječ o evropskom putu BiH, Ćerimagić smatra da je on očigledno u zastoju.

“Sve se to dešava u vrijeme kada priča o budućnosti EU i procesu evropskih integracija zvuči prilično prazno – ne samo među političarima u BiH, već i među građanima BiH”, naglašava on.