Jubilarni deseti History Fest koji je danas otvoren u Sarajevu okupio je oko stotinu naučnika iz Evrope i svijeta kako bi kroz rasprave o razvoju poslijeratnih društava u jugoistočnoj Evropi analizirali promjene koje su uslijedile nakon Drugog svjetskog rata i ratova 1990-ih godina, od procesa industrijalizacije i urbanizacije do uloge politike, ideologije, religijskih zajednica i međunarodne uprave u Bosni i Hercegovini, uključujući i djelovanje visokih predstavnika u periodu nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Predsjednik Udruženja za modernu historiju i profesor Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Husnija Kamberović izjavio je da će kroz panele, predavanja i promocije knjiga učesnici pokušati analizirati kako su se društva razvijala u različitim oblastima, od ideologije i politike do ekonomije, kulture, sporta i položaja vjerskih zajednica.
– Želimo sagledati kakvi su bili integrativni procesi koji su se afirmirali nakon 1945. godine i uporediti ih sa dezintegrativnim procesima koje danas prepoznajemo u postjugoslavenskim društvima nakon 1995. godine. Pitanje je šta jednu državu čini funkcionalnijom i kakve posljedice ostavljaju različiti društveni modeli razvoja – kazao je Kamberović.
Istaknuo je da će jedan od aktuelnijih sadržaja festivala biti predavanje mađarskog historičara s adresom u Berlinu o ulozi visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini u periodu od provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma do mandata Paddyja Ashdowna.
Prema njegovim riječima, analiza djelovanja ranijih visokih predstavnika posebno je značajna u trenutku kada se u međunarodnim krugovima ponovo otvaraju razgovori o izboru novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
– Govorit će se o strategijama provođenja Dejtonskog sporazuma i ulozi OHR-a u stabilizaciji prilika neposredno nakon rata. To je tema koja je veoma aktuelna i danas, posebno u vrijeme kada Vijeće za implementaciju mira razgovara o budućnosti te institucije – naveo je Kamberović.
Govoreći o promjenama kroz koje su društva prošla u proteklih osam decenija, Kamberović je ukazao na velike razlike između razvoja nakon Drugog svjetskog rata i tranzicije nakon ratova 1990-ih.
Podsjetio je da su nakon 1945. godine društva na prostoru bivše Jugoslavije obilježili nacionalizacija, planska industrijalizacija i intenzivna urbanizacija, dok su nakon ratova devedesetih uslijedili procesi deindustrijalizacije i privatizacije.
– Privatizacija je predstavljana kao mehanizam koji će doprinijeti modernizaciji društva, ali se pokazalo da u velikoj mjeri nije ostvarila očekivane rezultate. Istovremeno, urbanizacija je često bila nekontrolirana, što otvara prostor za poređenje planski građenih naselja iz socijalističkog perioda sa novim urbanim zonama nastalim nakon rata – rekao je Kamberović.
Naglasio je da cilj historičara nije donošenje političkih odluka, nego interpretacija prošlosti i otvaranje prostora za razumijevanje procesa iz kojih bi kreatori javnih politika mogli izvući određene pouke.
Profesor historije jugoistočne i srednje Evrope na Univerzitetu Humboldt u Berlinu Hannes Grandits ocijenio je da je History Fest tokom protekle decenije prerastao u međunarodno prepoznatljivu naučnu manifestaciju.
– Iz godine u godinu raste međunarodni interes za History Fest i to je vrlo pozitivan razvoj. Ovogodišnja tema poslijeratnih društava važna je ne samo za Bosnu i Hercegovinu i prostor bivše Jugoslavije, nego i u širem evropskom kontekstu – kazao je Grandits.
Smatra da će rezultati rasprava pokazati koliko su se društva promijenila od završetka Drugog svjetskog rata do danas, ali je već sada vidljivo da su okolnosti u kojima se odvijaju savremeni društveni procesi znatno složenije.
Podsjetio je da je nakon Drugog svjetskog rata svijet bio obilježen jasnom podjelom između socijalističkog Istoka i kapitalističkog Zapada te snažno izraženim ideološkim vizijama razvoja društva.
– Danas društva možda jesu ideologizirana, ali više nisu tako jasno polarizirana kao nekada. Savremeni svijet je multipolaran i zbog toga su društveni procesi složeniji nego što su bili nakon Drugog svjetskog rata – zaključio je Grandits.
Tokom pet festivalskih dana bit će organizirani paneli, predavanja, promocije knjiga, izložbe i doktorska radionica, kao i razgovori s učesnicima važnih političkih i društvenih procesa s kraja 20. i početka 21. stoljeća.
Ovogodišnji gost festivala bit će bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Datum i vrijeme objave: 02.06.2026 – 19:36 sati
