Teleskop James Webb snimio dosad najdetaljniji prikaz aktivne galaksije Centaurus A

Svemirski teleskop James Webb proslavio je svoju četvrtu obljetnicu znanstvenog rada objavom novih, dosad najdetaljnijih snimki aktivne galaksije Centaurus A. Zahvaljujući visokoj osjetljivosti u bliskom i srednjem infracrvenom spektru, najmoćniji svemirski teleskop u povijesti uspio je probiti guste slojeve prašine koji zaklanjaju središte ove galaksije u vidljivoj svjetlosti. Time je otkrivena iznimno gusta struktura zvijezda unutar ovog dinamičnog kozmičkog sustava.

Tajne skrivenog središta

Centaurus A nalazi se na udaljenosti od 11 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, što se u svemirskim razmjerima smatra relativno bliskim susjedstvom. Za razliku od većine drugih obližnjih galaksija, ona pokazuje iznimno visoku razinu aktivnosti. Zbog te specifičnosti služi kao idealan prirodni laboratorij za proučavanje načina na koji galaksije i supermasivne crne rupe zajednički rastu i evoluiraju kroz vrijeme.

U samom srcu galaksije nalazi se supermasivna crna rupa koja aktivno guta okolni materijal. Tijekom tog procesa ona izbacuje snažne mlazove i oslobađa goleme količine energije koje izravno oblikuju okolnu galaksiju. Istovremeno, struktura Centaurusa A nosi tragove burne prošlosti – prije otprilike dvije milijarde godina pretrpjela je snažan sudar s drugom galaksijom, a posljedice tog spajanja i danas su uočljive u njezinu neobičnom obliku te intenzivnom formiranju novih zvijezda.

Zagonetne prašnjave strukture

Prijašnja promatranja u vidljivoj svjetlosti putem teleskopa Hubble nisu mogla razotkriti centralnu regiju zbog neprozirne prašine, dok je umirovljeni teleskop Spitzer bilježio šire infracrvene strukture, ali bez mogućnosti razlučivanja pojedinačnih zvijezda. Webb je stoga donio ključan tehnološki iskorak u snimanju.

Webbov instrument za srednje infracrveno područje (MIRI) posebno je istaknuo bogate strukture prašine koje svijetle u zamršenim oblicima, što je iznenadilo i zaintrigiralo znanstvenu zajednicu. Posebnu pozornost privlači i neobičan oblik slova “S”, koji otvara nova pitanja o utjecaju crne rupe i procesa spajanja galaksija na njezino oblikovanje. Sve te strukture uz popratna objašnjenja NASA je objavila i na interaktivnom prikazu, koji možete pogledati ovdje.

Mogućnosti teleskopa James Webb nadilaze samo slikovno prikazivanje. Analizom svjetlosti putem spektroskopije, astronomi su dobili precizan uvid u kretanje plinova unutar ovog sustava. Prvi rezultati pokazuju brze tokove ioniziranog plina koji se kreću prema van pod utjecajem aktivnosti središnje crne rupe, kao i topliji molekularni vodik u rotirajućem disku blizu samog središta. Ova opažanja izravno pomažu u rješavanju jednog od najvećih pitanja moderne astronomije – kako crna rupa utječe na cjelokupnu galaksiju u kojoj se nalazi.