Američki predsjednik Donald Trump i dalje je razočaran stavovima NATO članica u vezi američko-izraelskog rata protiv Irana, i to ističe tokom NATO samita u Ankari. Ipak, iz Turske se izdvajaju druge dvije važne poruke. Prva je najava Washingtona da će ukinuti sankcije uvedene Turskoj 2020. godine zbog kupovine ruskih raketa protivvazdušne odbrane, a druga je objava ugovora NATO lidera o odbrani u vrijednosti većoj od 50 milijardi dolara, što je potez kojim Evropa žele pokazati Trumpu da ozbiljno shvata njegove zahtjeve za većim izdvajanjima za odbranu.
NATO program od 50 milijardi
Iz ugovora su vidljivi planovi za dvije transakcije; evropske zemlje kupuju nadzorne dronove od američke kompanije Northrop Grumman, dok NATO kupuje avione za rano upozoravanje od švedskog Saaba. Odmah nakon objave ove vijesti dionice Saaba su porasle više od 5%, što je pratio i Morgan Stanley koji je odmah podigao rejting kompanije.
Plan saveznika je da u narednih pet godina ulože više od 40 milijardi dolara u sistemime za protiv-dronsku odbranu, dok sedam saveznica nabavlja Airbusove A400M vojne transportne avione, vrijednosti 4,3 milijarde dolara.
Također, UK, Francuska i Njemačka pokrenule su zaseban NATO program vrijedan 50 milijardi dolara za razvoj oružja dalekog dometa (preko 2.000 km) bez američkog učešća, a cilj je smanjiti zaostatak za Rusijom u ovoj oblasti.
Britanska vlada je u saopštenju saopštila, prenosi Reuters, da će 12 evropskih zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, potrošiti više od 50 milijardi dolara u narednih 10 godina na razvoj preciznog oružja dugog dometa radi jačanja odbrambenih sposobnosti NATO-a.
Turska može biti zadovoljna najavom SAD-a da će joj biti ukinute sankcije zbog kupovine ruskih raketa (S-400), kao i da su spremni razmotriti prodaju F-35 aviona Turskoj, naročito jer dolaze u trenutku kada iz Izraela i od premijera te zemlje Benjamina Netanyahua dolaze izjave kako Turska nije pouzdan saveznik SAD-a te da bi prodaja F-35 aviona Ankari narušila regionalnu ravnotežu moći i izraelsku vazdušnu nadmoć.
Netanyahu sve glasnije optužuje turskog predsjednika Erdogana za veze s Muslimanskim bratstvom, podršku Hamasu, prijetnje Grčkoj i okupaciju dijela Kipra, što Turska odbacuje i naziva optužbe planskom i koordiniranom dezinformacijskom kampanjom Izraela.
Ovogodišnji samit u Ankari u fokus je stavio i teme vezane za rat u Ukraijini, Trumpovu želju da preuzme Grenland od Danske, kao i rat u Iranu.
Dok Trump ponavlja kako Danska ne ulaže novac kako bi pomogla Grenlandu koji je izuzetno važan za Sjedinjene Države,te da je to pitanje narušilo njegov odnos s NATO-om, danska premijerka Mette Frederiksen ponavlja da Grenland nije na prodaju. U svom odgovoru u srijedu, ona jasno poručuje kako je zajedništvo u NATO savezu važno.
Grenland ponovo u fokusu
“Spremni smo braniti svaki centimetar NATO-a, uključujući i naš vlastiti teritorij… Naravno da ćemo braniti Kraljevinu Dansku”, kaže ona dodajući da je jedan od razloga zbog kojeg je izgrađen NATO prije mnogo godina i taj, što ako se nekome od članica nešto desi, da bi se u tom slučaju svi trebali zauzeti jedni za druge.
“Mislim, iz danske, iz evropske perspektive, ne mogu odbraniti svoj narod bez NATO-a. I mislim da isto važi za SAD, to je razlog zašto naš narod transatlantski ne može biti siguran bez NATO-a” istakla je dodajući kako očekuje poštovanje prava naroda Grenlanda na samoopredjeljenje, kao i teritorijalni integritet i suverenitet Danske, kako od saveznika tako i od SAD-a.
Ranije je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izjavio kako se odvija dobar proces vezano za ovo pitanje, ne precizirajući više detalja.
Također, o ovom pitanju koje visi u zraku još od početka Trumpovog predsjedničkog mandata, oglasio se i državni sekretar Marco Rubio, koji je ranije rekao pred Kongresom da Grenland za sada ostaje dio Danske, te da se nastavljaju mjesečni razgovori između Washingtona i Kopenhagena o jačanju američkog vojnog prisustva na ostrvu.
Jedno od pitanja o kojem se razgovaralo u Ankari je i rat u Ukrajini. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski hitno je tražio više sistema protivvazdušne odbrane, posebno nakon što je Rusija u ponedjeljak (6. jula) gađala Kijevsku oblast raketama i dronovima, ubivši najmanje 28 ljudi. Za 2026. godinu obećano je 70 milijardi eura u vojnoj opremi, pomoći i obuci, uz jasnu obavezu da se isti nivo podrške zadrži i tokom 2027. godine. Također, pozdravljena je, prenosi N1 i odluka Evropske unije o osiguravanju višegodišnjeg finansiranja putem Zajma za podršku Ukrajini.
