Sudska istraga u australskoj državi Novi Južni Vels dovela je u pitanje osude trojice od šestorice muškaraca osuđenih 1981. za navodnu terorističku zavjeru, u jednom od najpoznatijih suđenja u australijskoj istoriji.
Istraga je pokrenuta 2023. godine kako bi se pregledale decenije osuđujućih presuda Maksimilijan Bebić, Mile Nekić, Vjekoslav Brajković, Anton Zvirotić, Ilija Kokotović i Josif Kokotović, poznatiji kao “hrvatska šestorka”.
Svaki od njih osuđen je na po 15 godina zatvora 1981. nakon dugotrajnog suđenja na Vrhovnom sudu Novog Južnog Velsa zbog navodne zavjere za bombaški napad na dvije sidnejske turističke agencije, srpski društveni klub, Elizabetansko pozorište u Njutaunu i gradski vodovod.
Vršilac dužnosti sudije Robert Halm zaključio je u izvještaju od 546 stranica objavljenom u ponedjeljak da postoji osnovana sumnja u krivicu Josifa Kokotovića, Ilije Kokotovića i Mile Nekić.
“Istraga je zatvorena da postoji osnovana sumnja u krivicu Josifa Kokotovića, Ilije Kokotovića i Mile Nekić. Međutim, nema razumne sumnje u krivicu Maksimilijana Bebića, Vjekoslava Brajkovića i Antona Zvirotića”navodi se u izvještaju.
Kako je navedeno, niko od braće Kokotović se nije odazvao pozivu za učešće u istrazi, dok je Mile Nekić u međuvremenu preminuo.
“Ipak, postoji razumna sumnja u njihovu krivicu, a njihove osude predstavljaju dugogodišnju nepravdu”, zaključio je sudija Halm.
‘, backScript: ‘https://cdn2.midas-network.com/Scripts/midasWidget-25-1099-11898.js’ } googletag.cmd.push(function(){function e
O njihovoj daljoj pravnoj sudbini odlučiće Apelacioni sud, koji će razmotriti da li im kazne treba ukinuti.
Tvrdili su da je sve namjestila tajna služba
Poznati kao “hrvatska šestorka”, osuđeni muškarci bili su članovi hrvatskih nacionalističkih organizacija i od početka su tvrdili da su nevini. To su oni tvrdili njihov slučaj je postavila jugoslovenska tajna služba uz pomoć lokalnog doušnika Vika Virkeza.
Istragom je utvrđeno da je Virkez lagao kada je negirao povezanost sa jugoslovenskim konzulatom i tadašnjim jugoslovenskim obavještajnim službama.
Međutim, u izvještaju se to navodi njegovo svjedočenje o postojanju zavjere o bombi je smatrano autentičnim i nije dato po nalogu policije Novog Južnog Velsa ili tadašnje jugoslovenske vlade.
Bilo je propusta u davanju informacija odbrani o Virkezovim vezama sa jugoslovenskim konzulatom i njegovoj lojalnosti Jugoslaviji, navodi se u izvještaju.
Virkezova prva izjava policiji, data 1979. godine u Lithgowu, izazvala je niz policijskih racija. Policajci su kasnije svjedočili da su pronašli eksploziv i detonatore u njegovom crnom automobilu Valiant iz 1963. godine.
Virkez je tvrdio da jeste Eksploziv je iz obližnje elektrane ukrao Maksimilian Bebić, koji je u to vrijeme bio njegov cimer u Lithgowu.
Ročišta kojima je predsjedavao vršilac dužnosti sudije Robert Alan Halm trajala su skoro godinu dana od decembra 2023. do novembra 2024. godine. Tokom istrage razmatrane su i tvrdnje da je policija krivotvorila dokaze i iznudila lažna priznanja optuženih.
Sva šestorica su negirali da su ikada dali priznanja koja im je pripisala policija, dok su četvorica tvrdili da su u pritvoru brutalno pretučeni.
U izvještaju je zaključeno da je nekoliko policajaca “vjerovatno učestvovalo u nedoličnom ponašanju”, uključujući fizički napad na jednog od optuženih tokom policijskog ispitivanja.
Među policajcima uključenim u istragu bio je i ozloglašeni policijski detektiv Novog Južnog Velsa Roger Rogerson, koji je vodio raciju na dom optuženih 1979. godine.
Prvobitno suđenje pred Vrhovnim sudom Novog Južnog Velsa trajalo je 172 dana tokom 1980. i 1981. i saslušalo je 111 svedoka.
Iako su osuđeni na po 15 godina zatvora, članovi “hrvatske šestorke” pušteni su na slobodu nakon što su odslužili između sedam i osam godina kazne.
(Telegraf.rs)
<% shareCounter %>
Podijelite to