Poslanici DPS-a uputili su se u skupštinsku proceduru izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kojima predlažu usklađivanje uslova za prestanak radnog odnosa sa odredbama važećeg Zakona o radu.
Prema predloženim izmjenama, državnim službenicima i namještenicima prestaje radni odnos po sili zakona kada navrše 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, umjesto dosadašnjih 66 godina života, pišu Vijesti.
U obrazloženju prijedloga navodi se da je izmjenama Zakona o radu, koje su stupile na snagu krajem aprila ove godine, svim zaposlenima omogućen rad do navršene 67. godine života, dok je Zakonom o državnim službenicima i namještenicima zadržana granica od 66 godina. Predlagači smatraju da ova drugačija zakonska regulativa stavlja državne službenike i namještenike u neopravdano neravnopravan položaj u odnosu na ostale namještenike.
Izmjenama Zakona o radu iz aprila ove godine vraćeno je ograničenje koje je važilo do juna 2021. godine, kada je tadašnja skupštinska većina snizila granicu za raskid radnog odnosa kako bi se nekim službenicima “bivše vlasti” olakšalo otpuštanje.
Vraćanje limita za prestanak radnog odnosa ne znači da će se za penziju raditi godinu dana duže, jer su uslovi za odlazak u penziju definisani Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. Ovom izmjenom zaposlenima je omogućeno da po želji rade do 67. godine života, ali da prestanu radni odnos ranije ako ispune uslove za odlazak u penziju.
Izmjena zakona iz 2021. godine, kojom je granica spuštena na 66 godina života, tada je usvojena bez saglasnosti Socijalnog savjeta. Od tada Unija slobodnih sindikata vodi kampanju da se granica za prestanak radnog odnosa po sili zakona vrati na 67 godina, sa čime su se socijalni partneri više puta saglasili, ali predstavnici nisu htjeli da to prihvate.
„U ovim zakonskim propisima starosna granica odnosa regulisana je na različite načine, a s obzirom na to da se radi o pravu na rad u odnosu na koje se primenjuje načelo zabrane diskriminacije, to znači i ograničenje arbitrarnog i arbitrarnog postupanja zakonodavca prilikom regulisanja pitanja prestanka radnog odnosa po sili zakona, u vezi sa ovim pitanjem usklađenosti. Zakon o državnim službenicima i namještenicima sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima”, navode u DPS-u, prenose Vijesti.
Dodali su da građane koji su u istoj pravnoj situaciji treba tretirati jednako, a one koji su u drugoj pravnoj situaciji, u ime ravnopravnosti, različito.
Poslanici ove opozicione stranke obrazložili su se da Ustav Crne Gore u članu 8. stav 1. zabranjuje svako direktno ili indirektno
diskriminacija po bilo kom osnovu, a članom 17. propisano je da se prava i slobode ostvaruju na osnovu Ustava i potvrđenih međunarodnih ugovora.
Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju sada propisuje da pravo na penziju ima svako ko je navršio 65 godina života i najmanje 15 godina staža. To znači da zaposleni koji stekne pravo na penziju sa 65 godina ne mora da radi do 67. godine, ali je sada tu mogućnost omogućena izmjenama zakona o radu, pišu Vijesti.
Novom izmjenom Zakona o radu moguće je produžiti ugovor o radu nakon navršenih 67 godina života ako radnik nema navršenih 15 godina staža osiguranja i ugovor o radu traje do ispunjenja ovog uslova.
Zaposleni u javnoj upravi u proteklih pet godina mogli su, prema posebnom zakonu, koji je važio samo za njih, da rade do 67. godine života, odnosno smanjenje granice za prestanak radnog odnosa sa 2021. na 66 godina u praksi je važilo samo za zaposlene u privatnom sektoru.
