Nakon godina sprovođenja brutalnog menadžerskog modela, rukovodstvo kompanije Meta suočava se s posljedicama vlastitih odluka. Dok se moral zaposlenih nalazi na najnižim granama u historiji kompanije, najviši direktori pokušavaju sanirati štetu, priznajući da je korporativna kultura postala toksična.
Andrew Bosworth, glavni tehnološki direktor Mete, koji je do prije godinu dana poručivao nezadovoljnim zaposlenima da “mogu slobodno otići”, sada govori potpuno drugačijim tonom. U nedavnim internim komunikacijama, Bosworth je priznao da je stanje u kompaniji “vjerovatno jedno od najgorih ikada”, dodajući da je menadžment odradio “užasno loš posao” tokom nedavnog restrukturiranja. “Potkopali smo povjerenje da će vaša stručnost i doprinos biti cijenjeni”, priznao je Bosworth, signalizirajući dramatičan zaokret u komunikaciji prema zaposlenima.
Meta se od 2022. godine transformisala u organizaciju koja ne toleriše unutrašnje debate, forsirajući kulturu “brzine i pritiska”. Kroz seriju masovnih otpuštanja, koja su započela s 11.000 radnika, a nastavila se kroz različite faze reorganizacije, rukovodstvo je postalo imuno na rastuće nezadovoljstvo. Danas su zaposleni na rubu snaga; u Velikoj Britaniji pokreću inicijativu za formiranje sindikata, dok se na internim sastancima čuju psovke i poređenja radnog mjesta s gulagom.
“To je klasičan primjer kada vam se sve obija o glavu”, kaže Sandra Sucher, profesorica na Harvard Business School. “Sistemski su uništili povjerenje i sada pokušavaju izaći iz rupe koju su sami iskopali”.
Cijena “godine efikasnosti” i promašenih strategija
Paradoksalno, cilj ovakvog stila upravljanja bio je brže inoviranje i sustizanje konkurenata poput OpenAI-a i Googlea u utrci za dominaciju u umjetnoj inteligenciji. Umjesto toga, Meta je počela zaostajati. Razvoj vodećih AI modela je kasnio ili je u potpunosti obustavljen zbog internih problema. Chris Cox, glavni direktor za proizvode, opisao je radnu atmosferu kao “trčanje maratona usred oluje”, dodajući: “Pitam se ‘šta se dešava, dođavola’”.
Takav pritisak doveo je do apsurdnih situacija u kojima su zaposleni, nakon što su prebaćeni na zadatke treniranja AI-a, molili za otkaz kako bi dobili makar minimalnu otpremninu.
“Nije jasno da li će rukovodstvo Mete zaista promijeniti kurs ili je ovo samo privremena pauza prije povratka na stare, oštre metode”, ističu analitičari za Business Insider. Iako je kompanija nedavno napravila male ustupke, poput obećanja da će smanjiti obim timova kojima menadžeri upravljaju i ograničiti nadzor nad radom zaposlenih, povjerenje ostaje ključni problem.
Prema mišljenju profesorice Sucher, prvi korak ka stvarnoj promjeni mora biti iskreno izvinjenje samog Marka Zuckerberga, koje uključuje i preuzimanje odgovornosti za tretiranje zaposlenih kao resursa, a ne kao ljudskih bića.
“Veoma je teško okrenuti brod ovakvih razmjera”, zaključuje Sucher. “Nezamislivo je da bi Mark Zuckerberg mogao biti kredibilan zagovornik promjena nakon svega što se desilo”.
Dok 70.000 zaposlenih u Meti čeka na stabilnost, ostatak tehnološke industrije pažljivo posmatra hoće li ovaj tehnološki gigant uspjeti izbjeći potpunu moralnu i poslovnu eroziju.
