Drvene kuhače nezaobilazan su dio gotovo svake kuhinje. Ne grebu posuđe, ne zagrijavaju se poput metalnog pribora pa su ugodnije za korištenje, a nema ni straha da će se na visokim temperaturama početi deformirati ili otpuštati neželjene tvari, kao što se može dogoditi kod nekih plastičnih proizvoda
. Osim toga, drvo je prirodan materijal pa mnogima djeluje toplije, ljepše i estetski privlačnije od metala ili plastike. Upravo zato drveni pribor već godinama ima posebno mjesto u kuhinjama, unatoč sve većem izboru modernih materijala.
Međutim, kao i svaki kuhinjski pribor koji je često u upotrebi, drvene kuhače s vremenom pokazuju znakove trošenja. Na površini se mogu pojaviti sitne pukotine i ogrebotine u kojima se zadržavaju ostaci hrane i vlaga, a nakon godina korištenja nerijetko poprime i neugodne mirise. Budući da je drvo porozan materijal, upija masnoće i tekućine pa se mnogi znaju pitati postaju li idealno mjesto za razmnožavanje bakterija.
Kako bi drvene kuhače dugo trajale i ostale higijenske za korištenje, potrebno ih je pravilno održavati. Posljednjih godina društvenim se mrežama proširio se viralan trik s prelijevanjem drvenih kuhača kipućom vodom, kao i onaj gdje se kuhače i ostali drveni pribor prokuhava na 15 do 20 minuta. Rezultati tih trikova kod mnogih su izazvali gađenje, ali i otvorili pitanje koliko zapravo znamo o njezi drvenog kuhinjskog pribora.
Naime, u objavljenim videima može se primijetiti kako nakon nekoliko minuta voda, koja je u početku potpuno bistra, poprima mutnu žućkastu ili smećkastu boju.
@thrivewithcandice Clean & hydrate your wood kitchenware !! #nontoxiccleaning #woodcuttingboard ♬ Nice and Easy – Louis Adrien
Na površini se nerijetko pojavi i tanki masni film, dok se uz rubove posude mogu vidjeti sitne čestice nalik talogu. Takvi prizori izazvali su brojne reakcije na društvenim mrežama, a mnogi su korisnici priznali da su ostali zgroženi onime što su vidjeli. U komentarima su se nizale poruke poput “Odmah bacam sve svoje kuhače” i “Nakon ovoga više nikad neću koristiti drveni pribor”, dok su pojedini kreatori tvrdili da tek tada postaje vidljivo koliko se masnoće i ostataka hrane može zadržati u drvu.
No, je li to doista tako?
Stručnjaci ističu da prizor nije nužno dokaz da su kuhače pune prljavštine ili bakterija. Tako je Joe Authbert iz tvrtke ProCook za britanski portal Ideal Home naglasio da je pogrešno vjerovati kako su drveni kuhinjski alati manje higijenski od plastičnih te da ih zato treba čistiti na višim temperaturama. Prema njegovim riječima, kipuća voda može oštetiti drvo umjesto da mu koristi.
Portal Better Homes & Gardens dodatno objašnjava da kipuća voda izvlači prirodna ulja iz drva, zbog čega se ono s vremenom može isušiti, ispucati ili deformirati. Također, dodaje se kako smeđa boja vode nije nužno dokaz velike količine prljavštine; dio boje može dolaziti upravo od ulja, tanina i drugih prirodnih sastojaka drva.
Zanimljivo je da nisu svi stručnjaci potpuno protiv tog postupka. Allrecipes prenosi mišljenje obrtnika Brada Bernharta, koji smatra da povremeno iskuhavanje može ukloniti dio nakupljenih ostataka, ali upozorava da ga ne treba prakticirati često zbog mogućeg oštećenja drva. Preporučuje najviše jednom ili dva puta godišnje te naknadno tretiranje mineralnim uljem, piše Dom i Dizajn.
Kada je riječ o redovnom održavanju drvenog pribora, stručnjaci se gotovo jednoglasno slažu oko jednog pravila: nikada se ne bi trebalo prati u perilici posuđa. Visoke temperature, jaka sredstva za pranje i dugotrajna izloženost vodi mogu uzrokovati pucanje, savijanje i isušivanje drva. Kako piše britanski The Guardian, dizajner Chris Holland, čija tvrtka proizvodi drveni namještaj, upozorava da perilica “ispire zaštitna ulja iz drvenih vlakana”, zbog čega drvo gubi otpornost i s vremenom propada.
Sličan savjet donosi i američki portal Martha Stewart. Stručnjakinja za obradu drva Anne Underwood ističe da pravilno održavana drvena kuhača može trajati između 15 i 20 godina, dok ona koja se redovito pere u perilici često potraje tek nekoliko mjeseci do godinu dana.
Umjesto toga, pribor je najbolje oprati odmah nakon korištenja toplom vodom i blagim deterdžentom te ga odmah obrisati suhom krpom. Dugotrajno namakanje također nije preporučljivo jer drvo upija vlagu, širi se i kasnije skuplja tijekom sušenja, što može dovesti do pukotina.
