AI postaje savjetnik za životne odluke ali stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice

Kako umjetna inteligencija sve češće izlazi izvan poslovnog okruženja i postaje alat kojim ljudi donose najličnije odluke, od izbora odjeće i hrane do savjeta o vezama, karijeri i životnim prekretnicama, tako korisnici na platformama poput TikToka i Substacka sve češće objavljuju iskustva o tome kako su počeli koristiti AI za odluke koje su ranije donosili sami.

Ono što na prvi pogled izgleda kao bezazlena pogodnost moglo bi imati dugoročne posljedice, upozoravaju istraživači. Što se ljudi više oslanjaju na umjetnu inteligenciju pri donošenju odluka, to manje vježbaju vlastitu sposobnost procjene, suočavanja s neizvjesnošću i učenja kroz greške.

Cornelia C. Walther, viša saradnica na Wharton Schoolu koji djeluje u sklopu univerziteta u Pensilvaniji, i istraživačica pro-društvene umjetne inteligencije, upozorila je da ljudi možda nesvjesno prepuštaju dio vlastite autonomije tehnologiji.

“Želimo vjerovati da postajemo moćniji zahvaljujući našim AI alatima”, rekla je Walther. “Ali zapravo im dajemo sve više moći”.

Prema njenim riječima, društvo se nalazi “na samoj granici oslanjanja, a možda i ne tako daleko od potpune ovisnosti o umjetnoj inteligenciji”.

Kada AI postane zamjena za vlastiti sud

Carolyn Yoo, bivša softverska inženjerka koja je devet godina radila u tehnološkoj industriji, iskusila je privlačnost AI savjetovanja kada se našla pred velikom životnom odlukom.

Mjesecima je razmišljala o tome da napusti tehnološki sektor, prije nego što se obratila chatbotu Claude kompanije Anthropic. Yoo je, kako je opisala, provodila dva do tri sata dnevno razgovarajući s AI-em i analizirajući različite verzije svoje budućnosti.

“Stalno sam tražila potvrdu od AI-ja da provjerim je li ovo dobra životna odluka”, rekla je. “Svaki dan, bilo da sam razgovarala s novom osobom zbog koje sam se osjećala pomalo nesigurno, ponovo bih se vratila njemu”, dodala je.

Sličan primjer naveo je pisac i komičar Dominic Frisby, koji je u objavi na Substacku pod naslovom “I’ve Outsourced My Judgement to AI. So Has Everyone Else” (“Dozvolio sam umjetnoj inteligenciji da donosi odluke u moje ime, ali I drugi su”) opisao kako je chatbotu poslao kompletnu prepisku s bivšom partnericom kako bi dobio savjet.

“Nisam mogao naći izlaz iz toksične veze čak ni nakon što smo se razišli. U jednom trenutku sam mislio da ludim”, napisao je Frisby.

Dodao je da mu je analiza odnosa i ličnosti koju je dobio od AI-ja pomogla da shvati situaciju i pronađe način da nastavi dalje.

Pojedine aplikacije već pokušavaju iskoristiti ljudsku neodlučnost. Aplikacija Moot, pokrenuta početkom godine, omogućava korisnicima da postavljaju pitanja, nakon čega različite AI ličnosti raspravljaju o mogućim rješenjima i glasaju za najbolji izbor.

Stručnjaci upozoravaju na “kognitivnu predaju”

Istraživači upozoravaju da pretjerano prebacivanje odluka na umjetnu inteligenciju može oslabiti sposobnosti kritičkog razmišljanja i samostalnog donošenja odluka.

John Nosta, osnivač centra za inovacije NostaLab, upozorio je na stvaranje svojevrsnog “kognitivno ovisničkog odnosa” s AI-em, u kojem ljudi kratkoročno postaju produktivniji, ali istovremeno gube vještine koje tehnologija zamjenjuje.

Vivienne Ming, naučnica teoretske neurologije i osnivačica Socos Labsa, opisala je taj proces kao klasičan slučaj principa “koristi ili izgubi”.

Prema njenim riječima, stalnim prebacivanjem mentalnog napora na AI ljudi mogu rjeđe koristiti procese koji jačaju pamćenje, pažnju, učenje i donošenje odluka.

Istraživači Wharton Schoola ovu pojavu nazivaju “kognitivna predaja”, odnosno trenutak kada korisnici prestaju tretirati AI kao alat i počinju ga doživljavati kao autoritet.

Steven Shaw, postdoktorski istraživač marketinga na Whartonu, upozorio je da bi ljudi mogli postati “pasivni sljedbenici nepromišljenih misli”, prihvatajući ideje koje generira AI bez vlastite duboke analize.

Joanna Stern, glavna tehnološka analitičarka NBC-a i autorica knjige “I Am Not a Robot”, rekla je u intervjuu za podcast novinarke Kare Swisher da je nakon godinu dana korištenja AI-ja u poslovnom i privatnom životu najviše iznenadila priroda odnosa koji ljudi mogu razviti s računarom.

“Čak i kod ljudi koji djeluju potpuno stabilno, možete se toliko, toliko uvući u to”, rekla je Stern.

Anat Perry, saradnica Univerziteta Harvard, upozorila je da AI sistemi koji su optimizirani da ugađaju korisnicima mogu oslabiti način na koji ljudi uče kroz društvene interakcije.

“Kada su AI sistemi dizajnirani da ugađaju, oni narušavaju povratne informacije kroz koje učimo kako se kretati kroz društveni svijet”, rekla je Perry.

Za Yoo je udaljavanje od AI savjetovanja značilo ponovno učenje kako živjeti s neizvjesnošću. Počela je više koristiti bilješke, meditaciju, grupe za pisanje i razgovore s drugim ljudima.

“Poenta je naći se u vlastitoj neizvjesnosti i sam doći do svojih odluka”, rekla je. “To je jedini način da zaista osjetite integritet u izborima koje napravite.”

Ipak, Business Insider navodi kako dio korisnika smatra da im prepuštanje dijela prosuđivanja umjetnoj inteligenciji pomaže da donesu bolje odluke i izbjegnu greške.

Kako je Frisby napisao u svojoj objavi na Substacku: “Završio sam s lošim odlukama. Donio sam dovoljno pogrešnih odluka za jedan život. Sada imam 56 godina. Samo želim donositi optimalne odluke i imati zaista dobre naredne tri ili četiri decenije, ili koliko god mi je još života ostalo”.